Kada guverner naše središnje banke spomene tecaj, onda se strese onih 90 posto dužnika uz valutnu klauzulu, a upravo je Željko Rohatinski u petak izjavio da nema smisla više braniti kunu ako se hitno ne provedu reforme.
Medutim, rekao nam je da gradani ne trebaju strepiti - devalvacija kune nije opcija, kuna ce ostati stabilna, HNB ce je braniti, jer, kaže guverner, imamo rezerve dovoljno visoke da je branimo do ulaska u EU. No, pojasnio je, tecaj nije svemoguc, niti je sveta krava, on je tek jedan od instrumenata monetarne politike koji nas je do sada spašavao i omogucio da vanjski udar krize prebrodimo lakše nego što bismo da nije bio stabilan.
Ako sve ostale troškovne komponente nastave rasti i ako se preko utjecaja na te komponente ne bude utjecalo na rast konkurentnosti, ponovio je, tada tecaj ostaje na brisanom prostoru i njegovo daljnje branjenje nema puno smisla.
Dvojako tumacenje
Postavlja se pitanje zašto guverner otvara Pandorinu kutiju koju upravo on godinama pokušava zatvoriti, i to baš sada, kada kuna pod naletom kredita i turista jaca, zbog cega je HNB prije nekoliko dana vec dva puta intervenirao da bi sprjecavao njeno jacanje, a ne slabljenje?
Vjerojatno to cini zato što vremena više nema, zato što želi da Jadranka Kosor cuje da rezove u proracunu treba povuci sada i odmah, a upravo je tecaj zadnji argument upozorenja koji Rohatinski u komunikaciji s inertnom Vladom može povuci: krediti gradanima vezani su uz eursku klauzulu i, ako tu dode do poremecaja, bio bi to socijalni udar širih razmjera koji više niti jedan HDZ-ov spin ne bi mogao pokriti.
Guvernerov istup stoga treba tumaciti prije svega kao zadnje upozorenje Vladi, no, s druge strane, ovakva retorika na neki nacin i olakšava posao Jadranki Kosor jer ce sada moci gradanima reci: Birajte, ili selektivni rezovi ili devalvacija! Ne treba pojašnjavati da bi devalvacija, uz ovoliko ovisnost o euru, zahvatila puno širu masu ljudi.
Lancana reakcija
Primjerice, rata stambenog kredita od 500 eura sada mjesecno iznosi oko 3.600 kuna (tecaj od 7,2 kune za euro). U slucaju 10-postotne deprecijacije ista bi rata iznosila 3.960 kuna (tecaj 7,92 kune za euro), a u slucaju 20-postotne deprecijacije, za kakvu se obicno zalažu protivnici jake kune, ovaj bi dužnik mjesecno morao vratiti 4.320 kuna (tecaj 8,64 kune za euro) ili gotovo 800 kuna više nego sada.
Došlo bi dakle do drasticnog pogoršanja standarda, dio gradana ostao bi bez krova nad glavom jer bi banke sjele na hipoteke, a i same bi banke bile u opasnosti zbog rasta loših kredita. Lancana reakcija išla bi dalje, sve dok se kuna ne izravna sa svojom realnom vrijednošcu, onom koja odgovara našem mršavom izvozu.
Guverner kaže da su sve spekulacije o postotku deprecijacije gluposti te da devalvacija nije opcija, a njenu pogubnost vec osjecaju gradani s kreditima vezanim za švicarski franak, ciji tecaj nije u nadležnosti HNB-a, pa je vec odavno otklizao.
Guvernera smo pitali da li da gradani kredite u švicarcima prebace u eurske ili da dalje guraju ovako?
"To ovisi o njihovim ocekivanjima glede daljnjeg kretanja tecaja
franka. HNB je upozoravao da se krediti u švicarskim francima
izbjegavaju, medutim, zbog niže kamate dio gradana je donio odluku koja
se pokazuje neisplativom. Što bismo mi sad trebali, voditi specijalnu
politiku tecaja i prema franku", kaže guverner.