Za ociti manjak uredenih odmorišta za kampere u Istri (i Hrvatskoj) u Udruzi ruralnih kamper-odmorišta (URKO) i u nedavnoj su raspravi, održanoj o ovoj temi u Porecu, velikim dijelom okrivili lokalnu samoupravu i strucne službe.
Velika nezainteresiranost lokalnih vlasti, pa i za dozvolu parkiranja kampera u gradu ili pored gradskih odmorišta, te veliko nerazumijevanje i nepoznavanje koje o ovoj problematici iskazuju prostorni planeri u županijama i gradovima/opcinama i, shodno tome, šturi i birokratski pristup kod dodjeljivanja lokacijskih odnosno gradevinskih dozvola, po URKO-ovim su eksponentima glavni razlozi što ove ponude kod nas prakticki nema. Za razliku od susjedne Slovenije gdje je kamper-odmorišta oko 250, a u Italiji više od tisucu.
Kao specifican, vrlo pokretljiv oblik turistickog putovanja i boravka, kamperi izlaze iz uobicajenih gabarita stacionarnog kampiranja i vecina njihovih korisnika, nazovimo ih kamperisti, traži drugaciju uslugu.
Rijec je o kamp ili kamper-odmorištima, ogradenim parkirnim mjestima za nocenje i kraci odmor u blizini prometnica i naselja, opremljenim nužnom infrastrukturom - voda, struja, pražnjenje otpadnih voda i kemijskih WC-a, bez ugostiteljske ponude.
Istarski kamping strucnjak Jerko Sladoljev napominje da broj kampera - vozila opremljenih za turisticki boravak u njima - u evropskim turistickim emitivnim zemljama raste te se svake godine registrira stotinjak tisuca novih.
Procjena je, kaže, da danas u Evropi postoji oko tri milijuna vlasnika kampera, odnosno oko devet milijuna putnika u njima. Sladoljev kaže da ga je nedavno frapirao podatak da njemacki kamperisti samo unutar svoje zemlje ostvare godišnje 100 milijuna nocenja!
S druge strane, od evropske množine kampera u Hrvatsku ih stiže oko 40 tisuca i ostvari se oko milijun nocenja, ali, napominje Sladoljev, tek polovica je registriranih, odnosno ostvarenih u klasicnim kampovima, a ostalo je na crno. To je u skladu s istraživanjima koja kazuju da više od 60 posto kamperista ne želi odsjedati u velikim kampovima.
Iako kamperi spadaju u jeftiniji oblik turistickih putovanja, obitelj dnevno na hranu, pice, gorivo i parcelu za prenocište prosjecno troši oko sto eura. Na prenocište otpada 15-ak eura, pa je jasno da se u Hrvatskoj gubi prilican prihod. Ukljucujuci i onaj od boravišne pristojbe.(Piše Goran PRODAN)
VIŠE O TOME ZAŠTO MI NEMAMO KAMP-ODMORIŠTA CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA.