Udruga za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) u najnovijem izvješcu o stanju ljudskih prava ocijenila je da je, što se Hrvatske tice, napredak u procesuiranju zlocina pocinjenih tijekom rata 1991.-1995. bio vrlo spor, iako je u procesuiranju zlocina protiv hrvatskih Srba postignut odredeni napredak.
- Otvoreno je nekoliko istraga, ukljucujuci i dvije vezane uz zlocine pocinjene u Sisku i Pakrackoj poljani, podsjeca AI, osvrnuvši se i na optužnicu podignutu u lipnju protiv Tomislava Mercepa, bivšeg savjetnika ministra unutarnjih poslova i zapovjednika specijalne pricuvne postrojbe MUP-a, kojega se smatra odgovornim za ubojstvo ili nestanak 43 srpska civila na podrucju Zagreba i Pakracke poljane.
AI, medutim, ukazuje na još uvijek "brojne zlocine koji su navodno pocinili pripadnici Hrvatske vojske i policije protiv hrvatskih Srba, a koji i dalje nisu procesuirani".
- Da bi se procesuirali najznacajniji slucajevi, u svibnju su, pored postojeceg suda u Zagrebu, poceli djelovati i specijalizirani sudovi u Osijeku, Rijeci i Splitu, no kapacitet procesuiranja zlocina prema medunarodnom pravu ostao je nizak, a tijekom godine izreceno je samo pet konacnih presuda, istice se u izvješcu. Prošle su se godine vodile istrage za oko 370 navodnih pocinitelja ratnih zlocina, doznaje se iz izvješca.
AI takoder upozorava da, unatoc postojanju javno dostupnih informacija, navodi protiv nekih visokopozicioniranih vojnih ili politickih dužnosnika nisu istraženi. Posebno su spomenuli potpredsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa i admirala Hrvatske vojske Davora Domazeta Lošu.
Govoreci o svjedocima u postupcima za ratne zlocine, AI ocjenjuje da je postignut odredeni napredak u pružanju psihološke podrške svjedocima, ali su mjere zaštite svjedoka ostale neadekvatne. Osobe odgovorne za zastrašivanje svjedoka nisu privedene pravdi, upozorava AI.
U dijelu izvješca o etnickim manjinama, AI piše da se Romi i dalje suocavaju s diskriminacijom u pristupu ekonomskim i socijalnim pravima te da se hrvatski Srbi napose suocavaju s diskriminacijom u pristupu adekvatnom stanovanju.
AI se osvrce i na prvi pokušaj održavanja Povorke ponosa u Splitu u lipnju prošle godine u kojoj su aktivisti za prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT) organizirali povorku kojom su pozivali na jednaka prava istospolnih parova i okoncanje širokorasprostranjene diskriminacije LGBT zajednice u Hrvatskoj.
U izvješcu se podsjeca da je povorka nasilno prekinuta, da je najmanje pet sudionika i sudionica ozlijedeno te se zakljucuje da policija nije adekvatno zaštitila sudionike i sudionice od napada. No, AI takoder istice da je tjedan dana nakon nasilnih dogadaja u Splitu održana Povorka ponosa u Zagrebu, koja je protekla uspješno i bez vecih incidenata.