U više smo navrata bezuspješno od nadležnih tražili uvid u kompletnu "Analizu okvirnih mogucnosti razvoja golfa na podrucju Istarske županije" koja ce, uz još neke dokumente, poslužiti za izmjene županijskog prostornog plana u dijelu koji se tice upravo golf lokacija.
Vec smo u nekoliko navrata ukazali na nebuloznu proceduru Županije koja je prvo ucrtala cak 23 golf projekta u Istri, da bi tek kasnije narucila studiju koja mora pokazati opravdanost tolikih lokacija te analizirati razne aspekte i utjecaje golf turizma na život Istrana i razvoj Poluotoka.
Umjesto da se javnosti podastru kompletni podaci iz ovog dokumenta koji se izradivao više od godinu dana, posebice stoga što je placen javnim novcem iz županijskog proracuna, jedino što je potpisana novinarka uspjela ishoditi je da joj analizu, i to samo odredene dijelove, predstave njen izradivac Branko Curic, direktor županijske tvrtke Istra golf dizajn (IGD) i strastveni golfer, te u ime narucitelja direktorica županijskog Zavoda za prostorno uredenje Ingrid Paljar.
Od Curica i Paljar, pod cijim smo budnim okom listali 200-tinjak stranica analize, dobili smo stoga samo odredene podatke, naravno, one koji se ticu pozitivnih aspekata golf projekata, kao što je porast broja nocenja gostiju izvan sezone za najmanje 12 posto, povecanje prihoda izvan glavne turisticke sezone za 17 posto te ukupan porast prihoda u turizmu za najmanje 2,3 posto.
Eskivirali konkretan odgovor
Medutim, kada se potaknulo pitanje o utjecaju pojedinih lokacija na prirodne vrijednosti, nadležni su unatoc našem višekratnom inzistiranju eskivirali konkretan odgovor te nam nisu omogucili ni da prepišemo ili fotokopiramo sporne podatke.
Iako su u analizi ucrtane karte s golf lokacijama koje se nalaze u zonama zaštite prirode, vodozaštite ili zaštite odredenih biljnih ili životinjskih staništa, ti podaci, prema mišljenju nadležnih, nisu za oci i uši javnosti. Istovremeno, upravo ce ovi podaci zajedno s vlasnickom, odnosno imovinskopravnom situacijom zemljišta, biti kljucni prilikom procjenjivanja koje ce golf lokacije biti izbacene ili pak zadržane u prostoru Istre.
"Podaci, ako se izvuku iz konteksta, dobiju sasvim drukcije znacenje, ovo su samo taksativni podaci koje je potrebno dodatno analizirati. Tek ce studije utjecaja na okoliš pokazati koje je zaštite potrebno uvesti na odredena golf igrališta. U prostorni plan unijet cemo uvjete koje investitori moraju poštivati, pa ce vjerojatno neke lokacije ispasti jer nece biti isplative", bili su jedini odgovori na sva naša nastojanja da dodemo do relevantnih informacijama o tome koji se golf teren nalazi u kojoj zoni zaštite.
Na pitanje kako je moguce da su se neki golf tereni uopce našli u zašticenim zonama Paljar objašnjava da su ekološka mreža i posebna ogranicenja po uvjetima Europske unije uvedeni tek nakon što su se golf lokacije ucrtale u prostorni plan.
Curic istice da ce analiza golf lokacija kao i dodatni dokumenti koje je Zavod zatražio pokazati da neki projekti nisu realni, a možda se pronadu i nove lokacije, primjerice napušteni kamenolomi.
"Sigurno bi bilo bolje da se s ovom analizom išlo prije negoli se lokacije vec odredilo u prostornom planu. Prema mojem mišljenju u Istri bi trebalo biti tri do cetiri golferskih klastera, i to na podrucju Bujštine i Umaga, Poreštine, južne Istre te jedan u unutrašnjosti. U svakom klasteru optimalno je da bude tri do pet igrališta jer prema podacima internacionalne asocijacije golf turoperatora tada dolazi najviše golfera", veli Curic.
Na 10 igrališta 700 radnih mjesta
Medu argumentima za razvoj golfa Curic je u analizi naveo povecanje direktnih inozemnih investicija.
"Pod pretpostavkom da se u iducih pet godina realizira deset golf igrališta sa smještajnim kapacitetima, investiralo bi se 500 milijuna eura, a cime bi se povecala ukupna ulaganja u istarski turizam za 30 posto. Deset golf igrališta generirat ce godišnje oko 48 milijuna eura prihoda pod pretpostavkom da jedna runda stoji prosjecnih 60 eura", veli.
Od golf terena najviše bi profitirao državni proracun zbog PDV-a, a najmanje županijski. "Državna bi blagajna na izgradnji deset igrališta prihodovala oko 60 milijuna eura. Uz sadašnju razinu komunalnih naknada, gradovi i opcine koje bi na svom podrucju imale golf godišnje bi prihodovali oko 1,1 milijun eura, što za grad poput Poreca možda nije mnogo, ali za opcinu kao što je Tar-Vabriga to je dupli proracun", veli Curic.
Prema podacima iznijetim u analizi, deset golf terena povecalo bi sadašnjih 18 milijuna nocenja godišnje u Istri za 200 tisuca nocenja golfera i dodatnih 200 tisuca nocenja njihovih pratitelja.
"Prema projekciji iz ove analize na golf terenu koji nema smještajne kapacitete posao bi pronašlo od 15 do 30 osoba, dok bi golf teren sa resortom, dale izgradenim smještajem, zaposlio oko 70 ljudi. Dakle, pod pretpostavkom da se izgradi deset golf igrališta, u Istri bi se otvorilo oko 700 novih radnih mjesta", veli Curic, no dodaje da je rijec o vrlo grubim procjenama.
Na ceste kritike javnosti uperene ne na sam golf kao sport, vec na izgradnju koja se gura u ime golf projekata, poput motovunskog koji predvida 500 ležaja u 67 objekata, od cega 59 vila s bazenima, Curic odgovara da je apsolutno protiv bilo kakve devastacije prostora. Medutim, dodaje da se smještaj oko golf terena u Motovunu treba izgraditi, a takav stav ne cudi buduci da je Istra golf dizajn radila za Jupiter Adriju, tvrtku koja investira u golf podno ovog srednjovjekovnog gradica.
"Od 23 golf terena iz prostornog plana samo polovica predvida izgradnju smještajnih kapaciteta. Za mene je apartmanizacija najveci zlocin koji se desio u Istri, a takozvane istarske kuce koje se grade su nakaza. No, puno se gora apartmanizacija dešava neovisno o terenima, kada jedan investitor u golf resortu gradi citav projekt ujednaceno. Volio bih da hotelijeri Istraturist, Rivijera, Plava laguna ulažu u golf terene kao što to cini Maistra u Rovinju i Vrsaru. Sjajno, jer kada lokalni hotelijer pokaže interes za ulaganje u golf terene, oni ne moraju forsirati kapacitete buduci da ih vec imaju. Zašto ostali hotelijeri nemaju takvih ambicija, pitanje je za nekog drugog", kazao je Curic. (Maša JERIN)
Umjesto odgovora, golf loptica
Uzaludni su bili svi naši pokušaj da dodemo do relevantnih
informacija o smještaju golf terena u zonama ekološke mreže tijekom
dvosatnog razgovora s Brankom Curicem i Ingrid Paljar. Jedino smo u
njihovoj prisutnosti mogli dobiti na uvid "Analizu okvirnih mogucnosti
razvoja golfa na podrucju Istarske županije", ali ne i konkretne
odgovore na važna pitanja. Umjesto odgovora Curic nam je pružio golf
lopticu te predložio studijsko putovanje kojim bismo u dva dana obišli
nekoliko obližnjih golf terena u Italiji te se uvjerili iz prve ruke da
apartmani i vile uz golf terene ne moraju uvijek biti loše rješenje.
Umjesto loptice ili putovanja, nadležni su trebali pokazati otvorenost
prema javnosti i bez ograda pružiti citavu analizu na uvid. Time bi, a
ne putovanjem s novinarkom, zaista dokazali da je u interesu Županije
da golf u Istri ne postane loše rješenje.