Da je dobar nocni san kljucan za pohranjivanje znanja naucenih ranije u danu odavno je poznato, no nova studija pokazuje da je odrijemati prije ucenja takoder važno za uspješno memoriranje gradiva.
Dobrovoljci koji su odspavali 100 minuta prije zadace vecernjeg memoriranja, ostvarili su prosjecno 20 posto bolje rezultate na testu pamcenja u usporedbi s ljudima koji su preskocili to spavanje.
"To je prvi dokaz koji ukazuje na aktivnu korist od sna. Jednostavno nije dovoljno spavati nakon ucenja. Ispada da takoder trebate spavati prije ucenja", izjavio je koautor istraživanja Matthew Walker, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveucilištu Berkeley u Kaliforniji, za znanstveni internet portal LiveScience.
Ranija su istraživanja pokazala da su snovi potaknuli ucenje, a jedne studija sugerira da 90-minutni drijemež može pomoci kod pohrane naucenog u dugorocnu memoriju.
Walker i njegove kolege angažirali su 44 mlada dobrovoljca, 27 žena i 17 muškaraca, da dodu na spavanje u laboratorij u podne. Dobili su zadacu da zapamte 100 imena i lica, a potom su testirani da se vidi koliko se dobro sjecaju imena koja idu uz odredena lica.
Istraživaci su odvojili polovicu dobrovoljaca da odspavaju od 14:00 do 15:40 sati, uz snimanje moždanih valova dok su spavali. Druga skupina sudionika ostala je budna i bez uobicajenih dnevnih aktivnosti. U 18 sati, obje su skupine zapamtile još jedan set od 100 lica i imena, i testirano im je pamcenje.
Sudionici testa koji nisu odspavali, imali su oko 12 posto lošije rezultate na vecernjem testu nego na jutarnjem. Ispitanici koji su odspavali, imali su oko 10 posto bolje rezultate na vecernjem testu nego na jutarnjem. Sveukupno, razlika u rezultatima izmedu spavaca i nespavaca bila je oko 20 posto, rekao je Walker.
Pracenje moždanih valova otkrilo je vjerojatni razlog za nadogradnju memorije: kratke, sinkronizirane praskove elektricne aktivnosti mozga, koje se naziva vretenima spavanja. Ta vretena spavanja traju oko jedne sekunde i može ih biti do tisucu u jednoj noci za vrijeme NREM-faze spavanja.
Ljudi koji su imali više tih vretena, pogotovo oni koji ih imali više u frontalnom podrucju mozga koji se zove prefrontalni korteks, pokazali su najviše osvježenja u sposobnosti ucenja nakon drijemeža, rekao je Walker.
Walker i njegove kolege sumnjaju da vretena spavanja rade na prijenosu podataka iz hipokampusa, malog prostora duboko u mozgu, gdje se stvaraju sjecanja, u prefrontalni korteks, koji služi za dugotrajnu pohranu podataka. To oslobada hipokampus da stvara nova sjecanja, kazao je Walker.