Obilne padaline iznova su prije deset dana pokazale Puljanima što ih čeka za svake malo jače kiše. Da bi se bolje spoznali uzroci takvoga katastrofalnog stanja, potrebno je vratiti se u prošlost, u vrijeme nastajanja grada.
Počeci odvodnje u Puli vezani su za isušivanje močvara budući da je smještena na brežuljkastom području i okružena brojnim izvorima pitke vode, ali i močvarama - opasnim izvorima zaraze. Stoga je Pula odmah imala izgrađenu infrastrukturu - vodovod i kanalizaciju, a grad je u početku bio smješten na uzvisini između dvaju potoka - Šijanskog i Pragrandea.
Nekad, kao i danas, područje Pragrande i okolica grada bili su područje bogato vodom s čestim poplavama i plavljenjima. Protiv toga su se tadašnji stanovnici borili isušivanjem, zatrpavanjem, kanaliziranjem, budući da se na taj način sprečavala i pojava raznih zaraznih bolesti specifičnih za močvarno područje. No, kako se grad širio, problem je postajao sve izraženiji.
U vrijeme Austro-Ugarske, pulskog razvojnog buma, problem se nastojao riješiti izgradnjom mreže kanala i glavnim odvodnim, čija je osnovna svrha zaštita od poplava jer slivno područje je takvih karakteristika da velika količina vode dolazi u grad upravo kroz dva kanala, Šijanski i Pragrande, koji skuplja vodu okolice Pule. Kada se tome pridodaju brežuljci kao karakteristike grada, jasno je zašto na najnižim kotama, što obuhvaća područje užeg centra, dolazi do plavljenja za intenzivnih oborina.
Igor Stari, direktor Herculanee, kao ključni razlog plavljenja navodi iznimne vremenske nepogode, no, isto tako i urbanizaciju grada koja je smanjila upojne zelene površine, te stari sustav, koji osim što u njega prodire more, više ne može primiti svu količinu vode koja se slijeva u kanal Pragrande te je treba preusmjeriti prema drugoj lokaciji prije dolaska na Trg Republike.
Direktor Herculanee kao drugi razlog plavljenja Pule smatra smanjenje kapaciteta apsorpcije oborinskih voda, što je posljedica urbanizacije i smanjenja zelenih površina u gradovima, pa je jasno da će voda u gradu s uzvisinama nizvodno otjecati do najnižih kota. Upozorava i da je veliki broj oborinskih odvoda stambenih zgrada, prije svega obiteljskih, nelegalno je spojen na sustav fekalne odvodnje, što dodatno opterećuje kanalizacijski sustav, zaključuje Stari, navodeći slučaj Verude Porat pa se na najnižoj točki tog dijela na obilaznici javljaju plavljenja. (Piše Goran ROJNIĆ; snimio Manuel ANGELINI))
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU.