Predsjednik Udruge proizvođača istarskog pršuta Milan Buršić otkrio nam je jučer da su istarski pršutari i prije jučerašnje objave u našem listu znali da su Slovenci uložili žalbu na europsku zaštitu istarskog pršuta, iako se još uvijek ne zna zašto.
- Istarski pršut je zasad zaštićen u granicama Hrvatske, a njegova proizvodnja se mora odvijati u Istri. Za dokumentaciju koju smo pripremili i predali u Bruxelles rekli su nam da je u redu i mi se nemamo čega bojati, kaže Buršić.
Iako niti ne sluti koja bi mogla biti argumentacija ovog slovenskog prigovora Bruxellesu, Buršić se nada da će se postupak brzo razriješiti, mada to ne ovisi ni o kome u Istri, već o Ministarstvu poljoprivrede.
Prema onome što on zna, nama najbliži slovenski proizvođač pršuta, Kras iz Sežane, nije bio inicijator prigovora, već je to učinilo slovensko ministarstvo poljoprivrede.
Iz hrvatskoj Ministarstva poljoprivrede na pisani upit o ocjeni ove situacije odgovor nam još nije stigao. U županijskom Odjelu za poljoprivredu također željno očekuju bilo kakvo pojašnjenje situacije s europskom zaštitom istarskog pršuta. Pročelnik Milan Antolović više je puta već javno upozoravao: "Ako padne zaštita istarskog pršuta u Bruxellesu, automatski pada njegova već registrirana zaštita oznakom izvornosti u Hrvatskoj, i opet ćemo morati sve iz početka".
Bez sadržaja odnosno poznatog teksta slovenskog prigovora ne mogu se s hrvatske strane prikupljati nikakvi protuargumenti. Rokovi prolaze, a nitko se s hrvatske strane nije potrsio makar neslužbenim putovima saznati stavove slovenskog Ministarstva poljoprivrede i briselske administracije.
- Vjerujemo da ćemo istarski pršut zaštititi oznakom izvornosti na razini EU-a, jer zaštita nekog proizvoda oznakom izvornosti pripada isključivo određenom teritoriju, a ne državi, kaže istarski župan Valter Flego. (D. ŠIŠOVIĆ)
U povodu slovenskog prigovora na hrvatski zahtjev za zaštitu izvornosti istarskog pršuta, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Ruža Tomašić upozorili su Europsku komisiju da je istarski pršut od 2011. zaštićen u Hrvatskoj po standardima EU-a te da ovo nije prvi put da Slovenija osporava izvornost hrvatskim proizvodima.
Tonino Picula pita Komisiju koji je njen stav o prigovoru Republike Slovenije koja je, ističe, "već put u Europu blokirala hrvatskoj kranjskoj kobasici i teranu", a Ružu Tomašić zanima smatra li Komisija slovenski prigovor zloporabom tog instituta i udarom na slobodu tržišta.
"Kao i u slučaju prošeka (koji osporava Italija) i terana, radi se o pokušaju eliminacije konkurencije sa zajedničkog tržišta preko europskih institucija. Planira li Komisija poduzeti mjere kojima bi se spriječilo ponovno dovođenje Republike Hrvatske u neravnopravan položaj na ovaj način", zanima eurozastupnicu Tomašić.
O svojim upitima javnost su Picila i Tomašić izvijestili priopćenjima.
Istarski pršut je, ističe Picula obraćajući se Europskoj komisiji, prvi autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod uopće u Hrvatskoj zaštićen oznakom izvornosti prema standardima Europske unije, a na dugotrajan postupak zaštite utrošeno je 1,8 milijuna kuna. Da bi dobio status istarskog pršuta, svaki proizvod mora dobiti tri pečata: da je meso uzgojeno u Istri, osušeno u Istri te da je spravljeno prema tradicionalnoj recepturi. Proizvodnja pršuta ne ovisi o državi već teritoriju na kojem je proizveden, zbog čega je istarski pršut apsolutno autohtoni proizvod i nigdje u svijetu ne proizvodi se na način kako se to radi u Istri, dodaje Picula.
OPŠIRNIJE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU