Veliku buru izazvali su nedavni medijski napisi o mogućnosti da se istarski pršut zaštićen europskom oznakom izvornosti može proizvoditi od mesa nizozemskih svinja, ili od sirovine iz bilo koje druge zemlje. Ova zabluda odnosno dezinformacija potječe od još uvijek prisutnog neshvaćanja razlike između oznaka izvornosti i geografskog podrijetla. Naime, osim istarskog pršuta koji jedini u Hrvatskoj nosi europsku oznaku izvornosti, još su tri hrvatska pršuta zaštićena na europskoj razini: krčki, drniški i dalmatinski. Oni su međutim zaštićeni oznakom geografskog podrijetla, koja im dozvoljava da se proizvode i od sirovine iz drugih država EU, dok za istarski pršut koji je zaštićen oznakom izvornosti inozemna sirovina naprosto nije dozvoljena.
Istarski su pršutari zaštitu svojih proizvoda izborili kroz petnaest mukotrpnih godina procedure zaštite istarskog pršuta najprije na nacionalnoj, a zatim i na europskoj razini. Tako je tvrdnja da se istarski pršut s oznakom izvornosti može raditi od mesa nizozemskih svinja potpuno netočna, i prema istarskim pršutarima vrlo nepravedna.
Zabranjena uvozna sirovina
Proces zaštite istarskog pršuta je tako dugo trajao zato jer je, kao prvi u Hrvatskoj za kojega je pokrenuta takva procedura, bio "pokusni kunić" za kasnije mnogo brže ishođene zaštite drugih proizvoda. Logističku i financijsku podršku tom procesu cijelo je vrijeme pružao Upravni odjel za poljoprivredu Istarske županije.
- Europska unija je osmislila zakonodavni okvir označavanja i zaštite autohtonih proizvoda za koje se može dokazati da se više od 30 godina proizvode na nekom području. Takvi se proizvodi zaštićuju oznakama izvornosti ili zemljopisnog podrijetla. Oznaka izvornosti označava proizvod koji mora biti proizveden u definiranom zemljopisnom području i sve faze proizvodnje od sirovine do gotovog proizvoda moraju biti kontrolirane i pod inspekcijskim nadzorom; dok oznaka zemljopisnog podrijetla označava proizvod kod kojeg je samo jedna faza u proizvodnji definirana i kontrolirana, a to je najčešće završna faza dorade i prerade, dok sirovina može doći iz bilo koje zemlje, veli Blanka Sinčić Pulić koja u tom Odjelu vodi poslove zaštite proizvoda.
Dodaje da je vrlo zabrinjavajuća učestala obmana potrošača u javnim i medijskim istupima od strane neupućenih i needuciranih pojedinaca koji iznose neistine o istarskom pršutu.
- Ni nacionalno ni europsko zakonodavstvo ne dozvoljava da proizvod s oznakom izvornosti može biti proizveden od sirovine proizvedene u drugoj državi, pa tako niti istarski pršut. Štoviše, istarski pršut je jedini pršut u državi koji ima oznaku izvornosti i to zaštićenu na razini Europske unije, i on se smije proizvoditi isključivo od hrvatskih butova, dakle od svinja proizvedenih u 13 propisanih hrvatskih županija, upozorava Sinčić Pulić. (Davor ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU