Svake godine izmedu 400 i 500 osoba koje su pocinile neko kazneno djelo prolazi nekažnjeno jer suci ne stignu u zakonskom roku presuditi pociniteljima. Iako su u zadnje cetiri godine sudovi smanjili broj starih neriješenih kaznenih predmeta za cak cetvrtinu, i dalje ih više od 400 svake godine završi zastarom.
Lani je na svim sudovima zastara nastupila u 483 kaznena predmeta, a godinu dana ranije zakonski je progon umjesto presudom završio zastarom u 451 slucaju. Samo do kraja ožujka ove godine u zastaru je vec otišlo 56 kaznenih predmeta.
Da je ipak došlo do odredenog smanjenja tog broja u odnosu na 2007. godinu govore podaci Vrhovnog suda. Tada je na svim sudovima bilo cak 687 zastara, i to 402 na opcinskim i 285 na županijskim. Najviše je smanjeno starih neriješenih predmeta, odnosno predmeta starijih od tri godine. Krajem 2005. godine sudovi su bili zatrpani s cak 15 tisuca starih kaznenih predmeta dok ih je krajem 2009. bilo 3.600.
Ovdje nisu pribrojeni stari ovršni i parnicni predmeti, kojih je bilo najviše. Primjerice, na Opcinskom sudu u Puli lani je bilo neriješenih 875 predmeta starijih od tri godine, od cega 631 parnicni, 159 ovršnih i 85 kaznenih, a zastara je pak nastupila u pet kaznenih predmeta, što je minimalno u usporedbi s drugim sudovima te velicine.
Medutim, problem je kad zastara nastupi u predmetima u kojima su, primjerice, žrtve maloljetnici. Tako je na pulskom sudu ona nastupila i u jednom slucaju u kojem pocinitelj optužen da je zadovoljavao pohotu pred djetetom, za što je predvidena zatvorska kazna do tri godine. Zastara je nastupila jer sud tijekom šest godina, koliko je rok za zastaru, nije mogao doci do devet svjedoka iz Njemacke.
Medu cestim razlozima nastupanja zastara upravo su urucivanje poziva diplomatskim putem, što traje više od godinu dana, zatim nerealizirane tjeralice te kratak rok za zastaru. Preopterecenost sudaca je pak glavni razlog sporog rješavanja predmeta.
Predsjednica Opcinskog suda u Puli Mirjana Sincic Kocijancic upozorila je na kadrovski i prostorni problem. Na pulskom sudu zaposlen je 21 sudac, a nedostaje ih još cetiri, koliko je odobreno sukladno broju predmeta koje ovaj sud zaprima - rijec je o 10 do 12 tisuca novih predmeta godišnje. Medutim, zbog (pre)malog broja sudnica nove suce ne mogu imenovati.
O problemu zastara i neriješenih starih predmeta razgovarali smo s predsjednikom Udruge hrvatskih sudaca ?urom Sessom, sucem u gradanskom odjelu Vrhovnog suda.
- Koji su glavni razlozi što rješavanje predmeta traje godinama? Kolika je odgovornost na sucima, a kolika na samom sustavu?
- Ne postoji jednoznacan razlog za to. Prije svega, velika vecina predmeta ne rješava se dugo, odnosno predmeti se rješavaju unutar roka od tri godine, što je kriterij za dugotrajnost postupka. Lako je vidjeti da postoje sudovi koji gotovo u cijelosti poštuju ove kriterije. Ako se potom pogleda kakvi su uvjeti u tim sudovima, vidjet cete da postoje neke zajednicke konstante: suci nisu zatrpani novim predmetima i nemaju ih u radu više no što to propisuju kriteriji Okvirnih mjerila; u sudu radi dovoljno sudaca, sudackih savjetnika i službenika.
No, ne mogu se iskljuciti ni razlozi koji leže u organizaciji rada na sudu, kao ni pristup pojedinih sudaca njihovim obvezama i dužnostima. Opcenito, a što vrijedi za rad svih sudaca, iako suci vrijedno i savjesno rade: kada bi se zakonski okvir još malo »uglazbio«, kada bi se bez fige u džepu prihvatila neka rješenja usvojena u sustavima koji nam mogu biti primjer, suci bi se mogli rasteretiti nepotrebnih, mahom administrativnih dužnosti i ubrzati rad sudova.
- Koje bi predmete trebalo što ranije rješavati i za koje bi sudstvo moralo uciniti sve da zastara ne nastupi?
- Sve one predmete u kojima se odlucuje o elementarnim pravima svakog gradana, dakle radne sporove, obiteljske sporove, itd. Ali, kada se takvi rokovi preoptimisticno propišu zakonom, a sudovi su istovremeno zagušeni predmetima, nije moguce poštivanje rokova a da se pritom ne krše prava drugih stranaka. Nije jednostavno tu postaviti jasnu i prepoznatljivu granicu.
- Koje su kazne predvidene za suce koji su odgovorni za sporo rješavanje predmeta?
- Pred Državnim sudbenim vijecem najveci se broj postupaka i vodi zbog toga što suci nisu uredno obnašali svoju dužnost. Nerad na predmetu ili predmetima stegovno je djelo. Ovisno o težini djela i njegovim posljedicama, takav se sudac može kazniti ukorom, novcanom kaznom u iznosu od trecine place za vrijeme do tri mjeseca ili ga se pak razrješuje dužnosti.
- Je li moguce da zastara nastupi cak i u slucaju kada je žrtva maloljetnik?
- Bez uvida u predmet ne mogu dati ni odreden odgovor, ali zastara je institut kaznenog zakona koji poznaju svi pravni sustavi, osim za najteža kaznena djela. No, to ne znaci da je opravdano da ona nastupa cesto i tamo gdje za to ne postoje objektivni razlozi, kao što je na primjer nedostupnost svjedoka, okrivljenika...