Za državu, ja sam mali poduzetnik, i sukladno tome, placam svoje obaveze. Za Hrvatsku gospodarsku komoru, koja je, ocito, država u državi, ja sam odnedavno, jer sam prešla broj zaposlenih od 50, srednji poduzetnik, i dužna sam im samo clanarinu, umjesto dosadašnjih 55 kuna mjesecno, sada placati 1.500 kuna, odnosno cak 18.000 kuna na godinu, ispricala nam je, uz uvjet anonimnosti, citateljica iz Primorsko-goranske županije, vlasnica, kako kaže, nekoliko manjih trgovina.
Kao i svako drugo trgovacko društvo, i ona je, napominje, obavezna placati clanarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja joj je odnedavno cak 28 puta veca nego što je bila do sada. Nije joj pritom jasno, istice, kako je moguce da HGK poduzetnike svrstava u kategorije malih, srednjih ili velikih po sasvim drugacijim, i za poduzetnike nepovoljnijim kriterijima, od kriterija po kojima to cini država.
Što je najgore, napominje citateljica, ne zna što za tu, nimalo malu clanarinu, ona dobija, buduci da je, kaže, HGK cak nije niti obavijestio o promjeni statusa za placanje clanarine, vec je obavijest dobila iz porezne uprave, koja naplatu clanarine vodi.
Razliciti kriterij
Prema Zakonu o racunovodstvu, koje razvrstava poduzetnike na kategorije, mali je poduzetnik onaj koji ne prelazi ukupnu aktivu od 32,5 milijuna kuna godišnje, prihod od 65 milijuna kuna i broj zaposlenih od 50. Ukoliko prijede dva od ta tri kriterija, svrstava se u kategoriju srednjih poduzetnika, koji imaju ukupnu aktivu do 130 milijuna kuna, prihod do 260 milijuna kuna i prosjecan broj radnika od 250.
Veliki su poduzetnici, konacno, oni koji prelaze dva od tri uvjeta za srednje poduzetnike.
U HGK je, s druge strane, puno lakše uci u kategoriju srednjih i velikih poduzetnika jer se malim poduzetnikom smatra onaj koji ne prelazi dva od sljedeca tri kriterija, odnosno ima aktivu do 7,5 milijuna kuna, ukupne prihode do 15 milijuna kuna, i broj zaposlenih do 50.
Drugu kategoriju, srednjih poduzetnika, cine clanice koje prelaze dva od tri kriterija za prvu kategoriju, ali nikad ne prelaze ukupnu aktivu od 30 milijuna kuna, prihode od 59 milijuna kuna i broj zaposlenih od 250. Trecu kategoriju, velikih poduzetnika, cine clanice koje prelaze dva od tri kriterija za drugu kategoriju.
Autonomna odluka
Tako naša citateljica, koja je do sada placala clanarinu od 55 kuna mjesecno, placati mora 1.500 kuna, buduci da zadovoljava dva od tri kriterija koje HGK postavlja za srednje poduzetnike, dok je za državu i dalje mali poduzetnik.
Kako odgovaraju iz HGK-a, "oni imaju kriterije za odredivanje velicine poduzeca koje utvrduju sami gospodarstvenici putem Skupštine HGK". Clanarina za prvu kategoriju iznosi 55 kuna, srednji poduzetnici ju placaju 1.500, a veliki 5.500 kuna na mjesec.
Takav model financiranja je, zakljucuju u HGK-u, solidaran, a cak 94 posto clanica, napominju, placa mjesecno 55 kuna, cetiri posto ih placa 1.500 kuna, dok samo dva posto clanarinu placa 5.500 kuna na mjesec. Svima naplacuju još i doprinos za HGK. (Bojana Mrvoš Pavic/Novi list)
Nameti koji uništavaju
Prošle je godine Komora od clanarina i doprinosa zaradila ukupno 232,6 milijuna kuna, a na place u Komori zatim potrošila 92 milijuna kuna, na donacije cetiri milijuna, ostalo na projekte i sajmove.
- Ja od svega toga nemam ništa, no obavezna sam biti clanom Komore, kao što sam obavezna godišnje placati i 20 tisuca kuna Hrvatskim šumama, još 15 tisuca Hrvatskoj turistickoj zajednici i tako redom. Ti nas, parafiskalni nameti, doslovno uništavaju, a koristi od njih nemamo, zakljucuje naša citateljica.