Lapis Histriae 2016. donosi najbolje radove s 11. međunarodnog književnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae. Ove su godine pristigle 142 priče na hrvatskom, srpskom, slovenskom, talijanskom, bosanskom i crnogorskom jeziku, a najbolje je odabrao žiri u sastavu književnici Laura Marchig, Marko Sosič i Tea Tulić.
Taj je žiri odlučio da ove godine prvu nagradu dobije Federica Marzi iz Trsta, koja u priči "Pukotine" na suptilan i uvjerljiv način uvodi u tjeskobnu izbjegličku svakodnevicu i zapletene odnose jedne obitelji iz Doboja koja svoj novi dom traži u talijanskom gradu Caorleu.
Glavni lik ove priče je tinejdžerka Azra, koju odlikuje velika mladenačka želja za životom i europska širina svijesti. Godinama kasnije, kao odrasla osoba i novinarka, prilazi novim izbjeglicama iz Sirije u želji da im otvori javni prostor za njihovu životnu priču.
U užem izboru za nagradu bile su još i priče "Put na Mjesec" Davora Marjanovića (Vancouver, Kanada), "Esodi", Widad Tamimi (Trst/Ljubljana), "Pas de deux" Koraljke Meštrović (Zagreb), "Premijera" Siniše Sočanina (Zemun) i "Zvuk svile" Stanislave Nikolić Aras (Zadar).
Za zbornik su izabrane i priče "Histerični sfinkter" Ilije Đurovića (Podgorica), "Antonietin vrt" Bojana Krivokapića, "Zid je pao kada sam udario Dejvida Bouvija po nosu" Aleksandra Dragoljubova (Novi Sad), "Prognanici" Fuada Hrustića (Gradačac), "Oštrice zidova" Slaviše Radovanovića (Požarevac), "Tujki" Manke Kremenšek Križman (Ljubljana) i "El muro" Ester Barlessi (Pula).
Priče govore o zidovima - doslovno i metaforički, na zanimljiv i vrlo suptilan način. Neke su priče prožete i crnim humorom, druge egzistencijalnim filozofskim pitanjima, gdje se protagonisti suočavaju s novim svjetovima koji su puni nepoznanica i predrasuda.
Osnovni ugođaj vizualnog identiteta izbora kratkih priča pristiglih na Međunarodni književni natječaj Lapis Histriae na temu "Zid/Il muro" definiran autentičnim primjerima grafita sa zidova gradova u Tomizzinoj trojezičnoj regiji, oplemenjen je originalnim autorskim radovima kao što su poetske scene poljske digitalne kolažistice Natalije Skirzynske (Nat von Sky), ili pak suptilni komentar Hassana Abdelghanija koji snima goli zid ispred kojeg su 1943. godine u Kanfanaru strijeljani antifašisti.
Ilustracije potpisuju Zaneto Paulin, Nat von Sky, Robert Sironi, Armano Jeričević, Birte Bosse, Anita Kontrec i Milan Trenc. Urednik zbornika je Neven Ušumović, a prevoditelji priča su Maša Jakin, Lorena Monica Kmet, Irena Urbič i Neven Ušumović. (Vanesa BEGIĆ)