Danijel Žeželj bio je gost posljednjeg ovogodišnjeg Doručka s autorom. Vojo Šiljak ga je predstavio kao grafičara, majstora, odnosno velemajstora stripa, i istaknuo činjenicu da je predgovor za jedan njegov strip album objavljen u Italiji napisao čuveni Federico Fellini, koji je bio i urednik toga časopisa.
Vizualna naracija
Žeželj sada živi u Zagrebu, a živio je i u Italiji te u New Yorku, u Brooklynu, a govorio je i o tome da je strip cjelina povezana nizom posebnih vrsta naracija, da je to vizualna naracija, i da je cijela povijest zapadne umjetnosti u biti naracija.
- Strip postoji u raznoraznim oblicima, postoje i stripovi bez riječi, a nekada je tu naracija puno jača, kazao je Žeželj, a odgovarajući na Šiljkov upit, rekao je da je prvi strip vjerojatno onaj iz doba pećina. Sam strip je predmet njegova interesa još od najranijeg djetinjstva, iako mu kao klincu nisu baš davali da čita stripove, jer se tada to smatralo gubitkom vremena.
Iako je po formaciji likovni umjetnik, najviše se bavi stripom. Smatra da se za strip autora ne može sve postići samo obrazovanjem, da škole mogu usmjeravati do neke granice, a kazao je i da je filmska naracija vrlo bliska stripu. Boja mu je sekundarna u smislu odnosa svjetla i sjena, a dio učenja usredotočen na metodu baroknog slikarstva mu je otvorio neka nova vrata u svijetu umjetnosti. Scenarij za strip radi uglavnom sam, strip definira umjetnošću, dakako devetom umjetnošću, a očarava ga ljudsko lice i tijelo, a to nije samo fascinacija lijepim tijelom.
Važnost Harmsa
Što se tiče zarade, kazao je da neki u stripu zarade puno, a drugi malo ili ništa, te da su čitači stripa ljudi svih dobnih skupina i generacija.
Osvrnuo se i na izložbu "Babilon u Rojcu" kojom se predstavio početkom proljeća u Puli, a središnji dio izložbe bili su, kompletni originali grafičke novele "Babilon", 92 komada, te osam velikih printova na platnu (120 x 70 cm), koji su reprodukcije akrilik slika nastalih u procesu izrade animacija. Taj Babilon je i priča o Muzilu, no kazao je da si ne želi davati kredit vezano za to. Za strip općenito rekao je da može biti vrlo subverzivan, a govorio je i o pitanju propagande. Bilo je govora i o Petikatu, kao i o Dućanu metafora, projektu koji ga je zbližio sa Sajmom. Večer prije, u programu Izlet u Rusiju predstavljena je knjiga "Pucanj ispred", Daniila Harmsa s grafikama Danijela Žeželja i u izboru, prijevodu i komentaru Anice Vlašić Anić.
Žeželj je rekao da Harmsovi tekstovi pulsiraju osobnošću i jedinstvenom svježinom, a o važnosti Harmsa te o grafikama Danijela Žeželja govorio je vrlo nadahnuto i Miljenko Jergović. Tijekom predstavljanje moglo se čuti da stihovi i proza Daniila Harmsa podsjećaju na nešto slično kaleidoskopu, na čijem se malenom dnu, umjesto kamenčića i stakalca u boji, nalaze riječi. Anica Vlašić Anić govorila je o tome kako je otkrila Harmsa i bila fascinirana njegovim stvaralaštvom. (V. BEGIĆ)