S razvojem društvenih mreža pojavila su se nova zanimanja, a jedno od njih je i community manager, ili specijalist za komunikaciju na društvenim mrežama. Vođenje profila samo im je jedno od zaduženja.
Za to se zanimanje može se reći da je podjednako muško i žensko - komunikacijom na društvenim mrežama bavi se 52 posto muškaraca i 48 posto žena. No, kada je riječ o stručnoj spremi, razlike su izraženije.
Gotovo tri četvrtine ispitanih imaju višu i visoku stručnu spremu (73 posto), s sa srednjom stručnom spremom ih je 23 posto. Budući da je riječ o novom zanimanju, većina community managera (32 posto) taj posao obavlja između jedne i dvije godine. Šesnaest posto ispitanih su početnici, odnosno komunikacijom na društvenim mrežama bave se manje od pola godine.
Većina ispitanih community managera (35 posto) radi za tvrtku koja je vlasnik profila te su taj posao dobili kao dodatno zaduženje. Gotovo trećina ispitanih (28 posto) rade kao vanjski suradnici te su započeli raditi taj posao da bi ostvarili dodatnu zaradu.
U agencijama specijaliziranim za društvene medije zaposleno je 22 posto ispitanih community managera, dok 16 posto njih rade za sebe, odnosno vlasnici su profila, rezultati su istraživanja koje su proveli MojPosao i Netokracija.
Trenutačna prosječna plaća hrvatskog community managera iznosi oko 6.000 kuna. Svega četvrtina ispitanika (25 posto) smatra da su plaćeni dovoljno.
CNN pak upozorava da je kvaliteta javnih škola i fakulteta sve lošija, a da su privatne škole preskupe. Upravo je to plodno tlo za razvoj karijere koordinatora obrazovanja, koji će posao raditi kod kuće te povezivati roditelje, učitelje i škole bez birokracije tradicionalnih ustanova.
Visokoobrazovne institucije školuju ljude za zanimanja koja će uskoro biti zaboravljena, kaže Thomas Frey, autor priručnika "Razgovaranje s budućnošću" i direktor futurističkog Instituta Da Vinci u Coloradu. Mnogi će pozivi, poput inženjera građevine, medicinskih sestara te informatičara i dalje postojati, ali s napretkom tehnologije dosta će se i izmijeniti, a bit će kreirana i nova zanimanja.
Primjerice, krađe identiteta, virtualnog blaga i hakiranje stranica sve su češći i vjerojatno nećemo dugo čekati na pojavu specijaliziranih odvjetnika za virtualni svijet.
Ili, svjedoci smo sve češćih prirodnih katastrofa pa nije čudno što već postoje i stručnjaci za crne scenarije, koji razvijaju strategije u slučaju potresa, tsunamija i sličnog.
No, ne moraju, kako se smatra, sva zanimanja budućnosti biti vezana isključivo uz tehnologiju. Ako imate stare roditelje ili djeda i baku koji žive sami, u budućnosti ćete im moći platiti društvo. (G. S.)