Vlada je s prve sjednice u ovoj godini 7. sijecnja poslala u saborsku proceduru nacrt prijedloga Zakona o zaštiti od svjetlosnog onecišcenja. Rijec je o prvom takvom zakonu u Hrvatskoj. Njime se propisuju obveze operatera rasvjete i jedinica lokalne uprave da ojacaju zaštitu zdravlja i uštede u potrošnji struje.
Po HEP-ovim podacima godišnje se za javnu rasvjetu utroši oko 270 tisuca kilovata, što je trošak od 116 milijuna kuna za opcine i gradove. Na sjednici Vlade je Branko Bacic, ministar zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva, rekao da bi se primjenom zakona uštedjelo više od 50 posto tog novca.
Na stranicama Ministarstva piše da do 20. sijecnja traje javna rasprava o tom nacrtu zakona koji ce u Saboru ici na dva citanja. Primjedbe, mišljenja i prijedlozi na nacrt zakona (tekst je objavljen na web-stranici Ministarstva) se mogu slati na adresu Ministarstva, faksom, elektronickom poštom ili donijeti osobno u pisarnicu Ministarstva, a detalji se mogu pogledati na njihovoj internet stranici.
Svjetlosno onecišcenje je promjena razine prirodne svjetlosti u nocnim uvjetima uzrokovana unošenjem umjetno proizvedene svjetlosti cime se gubi nocno nebo, odnosno nocna tama i remeti životni ritam svim živim bicima. Izraz svjetlosno onecišcenje se u hrvatskom zakonodavstvu prvi put pojavio 2007. u Zakonu o zaštiti okoliša.
Cilj Zakona o zaštiti od svjetlosnog onecišcenja je poticanje i promocija korištenja što kvalitetnije, ali i jeftinije rasvjete da bismo se zaštitili od nepotrebnih, nekorisnih i štetnih emisija svjetlosti u prostor unutar i izvan zone koju treba osvijetliti, kao i mjere zaštite nocnog neba od prekomjernog osvjetljenja.
To se posebno odnosi na javnu rasvjetu, ali i onu koja osvjetljava prometnice i javne površine, željeznicke postaje, morske i zracne luke, proizvodna postrojenja i poslovne objekte, spomenike kulture, vjerske i sportske objekte, procelja, objekte za oglašavanje, gradilišta…
Po podacima Ministarstva, u 147 gradova i opcina su vec uložena znacajna sredstva u ekološku rasvjetu uz sufinanciranje Vlade od 40 milijuna kuna. Za provedbu Zakona o zaštiti od svjetlosnog zagadenja su nužna velika financijska sredstva pa je zato predvideno sedam godina za njegovu implementaciju s time da je planirano da stupi na snagu 1. srpnja ove godine. (Selvina BENIC)
Ekološka po materijalu, ali ne i po ucinku
Marino Tumpic, predsjednik Astronomske udruge Vidulini iz Kanfanara,
smatra da su politicari napokon shvatili da je taj zakon nužnost ako
želimo biti u EU-u. No istice i utjecaje svjetlotehnickog lobija koji u
zakon pokušava progurati neke odredbe koje bi u konacnici, smatra,
omogucavale da se i dalje postavlja neekološka rasvjeta. Zato je
znacajno i tocno definiranje pojma "ekološki". Pod ekološkom rasvjetom
se smatraju rasvjetna tijela od materijala koji se mogu reciklirati dok
se, naglašava Tumpic, ne spominje isijavanje svjetla jer ako ono ide
prema nebu, onda stvara svjetlosno zagadenje. - Rasvjetno tijelo može
biti ekološko po materijalu, ali ne i u smislu zaštite neba, kaže
Tumpic.
Dobri i loši primjeri
Kao pozitivan primjer Tumpic istice industrijsku zonu Žminj, osvijetljenu
ekološkim lampadinama. Za rasvjetu TDR-a u Kanfanaru kaže da je
negativan primjer jer je na parkiralištu, valjda, 200 lampadina koje
svijetle - u nebo. Tu se stvar popravlja sama od sebe jer kada za koju
godinu narastu stabla, njihove ce krošnje ublažiti tu rasvjetu. "Cirkusom" naziva rasvjetu zvonika u Vodnjanu. Za BINA-Istru kaže da se
popravlja jer je, nakon svjetlocida na cvorištima Kanfanar i Žminj, koje
naziva "ubojicama nocnog neba središnje Istre", za nova cvorišta
kupljena prihvatljiva rasvjeta koju još treba montirati horizontalno
tako da baca svjetlost prema tlu.
Nije vat nego luks
- Zakon bi bio vrlo velik i kvalitetan pomak i jako je dobro da se u to krenulo, tvrdi Korado Korlevic,
voditelj zvjezdarnice u Višnjanu i predsjednik Hrvatske udruge za
zaštitu nocnog neba, koja je u listopadu lani osnovana u Malom Lošinju.
Kaže da je Lastovo jedini otok u Hrvatskoj koji ima sacuvano nocno nebo. Veli i
da u tekstu prijedloga zakona ima grešaka i cinjenica koje nisu tocne pa bi bilo bolje da
se malo sacekalo. Tako se, na primjer, kao jedinica za mjerenje
svjetlosnog toka spominje vat, dok je to u stvarnosti luks.