Hrvatski parlament jednoglasno je podržao konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure. Na taj su način prihvaćene i izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju te zakona o kreditnim institucijama, a sličan se konsenzus političkih stranaka dosad u Saboru viđao tek kod izglasavanja zakona o predstečajnim nagodbama ili zakona kojim je prije dvije godine kamata za kredite u švicarcima zamrznuta na 3,23. Mogućnost da se konverzija provede tako da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u "švicarcima" zamijeni kamatnom stopom za kredite u eurima, podržao je i HDZ, kako je to nedavno najavio i njegov predsjednik Tomislav Karamarko. No, Karamarka na samoj sjednici Sabora na kojoj se glasalo nije bilo, jer je bio na HDZ-ovoj konferenciji o sigurnosti.
HDZ je za zakon glasao iako nije prošao njihov amandman kojim su tražili da se obeštete građani koji s već otplatili svoje kredite.
Nakon što zakon stupi na snagu, banke bi u roku od 45 dana, najkasnije do 15. studenog trebale preporučenom pošiljkom dostaviti izračune konverzije, a dužnici će potom imati 30 dana da odluče hoće li taj prijedlog prihvatiti. Korisnicima koji ne prihvate konverziju otplata kredita nastavit će se po početno ugovorenim uvjetima. Za njih do veljače na snazi ostaje fiksirani tečaj franka od 6,39 kuna te fiksna kamatna stopa od 3,23 posto. Nakon veljače primjenjuje se tržišni tečaj i fiksna kamatna stopa.
S obzirom da će banke i klijenti morati potpisivati nove ugovore ili anekse postojećim ugovorima zanimalo nas je hoće li u cijelom procesu morati sudjelovati i jamci i što ako oni od straha da će jednog dana možda otplaćivati kredit to odbiju.
U bankama koje smo kontaktirali ističu da će zakon poštovati kad stupi na snagu, neki od njih već pripremaju i kalkulator za izračun konverzije koji su dužni objaviti na svojim stranicama. No, po pitanju pozicije jamaca nemaju ujednačeno mišljenje i nisu do kraja sigurni.
- Zakon ocjenjujemo nedorečenim u tehničko-provedbenom smislu i iz njega proizlaze razne dileme i nedoumice.
To će zahtijevati konzultacije i pojašnjenja s predlagačem Zakona tijekom kojih će se pojasniti i status i angažman jamaca. Bez obzira, očekujemo da će jamci trebati sudjelovati na isti način kao i u originalnom kreditu, poručuju iz Splitske banke.
U RBA ističu da im konačni tekst zakona još nije dostupan, pa se o njemu, kad je u pitanju pozicija banka, ne mogu očitovati.
Ipak, u nekoliko domaćih banka dali su nam objašnjenje ističući da je neslužbeno zato što zakon još nije stupio na snagu, da neće biti nužno ponovo tražiti pristanak i potpis jamaca. Napominju da će se s klijentima potpisivati aneksi ugovora, što znači da osim novog izračuna, sve ostale ugovorne obveze ostaju, pa tako i nečiji status jamca ili sudužnika. Usto, potpis će trebati ovjeriti kod javnog bilježnika, ali neće biti potrebna nova solemnizacija ugvora.
Iz Erste banke poručuju da će zakon provoditi, ali poručuju da su usvojene zakonske izmjene u suprotnosti s pravnim okvirom Republike Hrvatske i Europske unije, te da bi pravno utemeljeno, pravedno i održivo rješenje trebalo bi se zasnivati na jasnim kriterijima koji bi točno precizirali kategorije klijenata koje bi njime bile obuhvaćene te na pravednoj raspodjeli troška između klijenata i banaka. (Jagoda MARIĆ)