Za ostvarenje prava na neposrednu demokraciju putem referenduma pet sindikalnih centrala spremno se boriti prosvjedima i generalnim štrajkom 10. prosinca, na Dan ljudskih prava. Planirane sindikalne akcije mogla bi sprijeciti jedino odluka Sabora o proglašenju održavanja referenduma.
Naime, Ustavni sud, koji je nepotrebnim ocijenio održavanje referenduma o Zakonu o radu (ZOR), nije tijelo koje donosi konacnu odluku. Tim više jer razlog zbog kojeg su prikupljeni potpisi za održavanje referenduma nije nestao iako su izmjene ZOR-a povucene iz procedure.
Kako ce sindikati pripremiti prvi generalni štrajk u Hrvatskoj, koji bi trebao biti vrhunac njihove borbe za održavanje radnickog referenduma, još nije u potpunosti jasno. Prije same akcije sindikati trebaju pitati clanstvo je li spremno ici u generalni štrajk. Samo izjašnjavanje radnika vjerojatno se nece zbiti do kraja studenog.
Generalno, u situaciji da se takav štrajk organizira u njemu ne bi mogli sudjelovati djelatni pripadnici vojske i policije, ogranicen bi bio u zdravstvenom sustavu kao i sustavu opskrbe energije, ali i telekomunikacijskim uslugama.
I dok je s prirodom posla vojske i policije potpuna obustava rada nespojiva te ce se, eventualno, moci govoriti o organiziranju bijelog štrajka u ostalim djelatnostima koje pružaju usluge gradanima, zasigurno ce se propisati i nužan obim poslova koji se ne smiju prekidati. Ni sindikalne centrale, cini se, nisu posve na cistu što znaci organiziranje generalnog štrajka. Tim više jer takav pojam domace zakonodavstvo ne poznaje. Previše je otvorenih pitanja na koje za sada nema odgovora.
Pet sindikalnih centrala pokriva radnike iz razlicitih sektora, pa je pitanje kome ce i hoce li uopce najaviti štrajk. Osim toga, zakonski, neodržavanje referenduma nije razlog za štrajk. ZOR kaže da sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih clanova ili zbog place, odnosno naknade place ako nisu isplacene protekom roka od 30 dana od dana dospijeca.
Štrajk se najavljuje poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. U ovom slucaju to bi znacilo da sindikati generalni štrajk najavljuju Vladi kao poslodavcu, ali i poslodavcima u privatnom sektoru. Štrajk solidarnosti, pak, ne može se organizirati prije isteka dva dana od pocetka štrajka u ciju se potporu organizira. No, cini se da o zakonskim odredbama organiziranja štrajka sindikalne centrale za sada previše ne razmišljaju.
Razgovori sindikata s Vladom
nastavljaju se u utorak, kada ce sindikatima sugovornici biti i koalicijski
partneri HDZ-a.