Zakon kojem se svi protive ide na doradu

(M.MIJOŠEK)
(M.MIJOŠEK)

"Ne bi bilo pametno da se set turističkih zakona koji se odnose na turističke zajednice, boravišnu pristojbu i članarinu usvoje na način kako su prezentirane za javnu raspravu", kazao je nedavno predsjednik uprave rovinjske turističke tvrtke Maistre Tomislav Popović. Bio je to njegov komentar na prijedlog ta tri zakona koji su praktički do protekle nedjelje bili u javnoj raspravi prije definiranja konačnog prijedloga zakona koji će biti upućen na usvajanje.

Međutim, Popovićev komentar jedan je od blažih koji su posljednjih dana upućeni na adresu Ministarstva turizma i nadležnog ministra Darka Lorencina. Njegovo ime po svemu sudeći nije bilo najomiljenije u turističkim krugovima u Dalmaciji, Slavoniji, Lici te u središnjoj Hrvatskoj koji su se digli na "zadnje noge" protiv novih zakona. I Istrani su imali svoje primjedbe, međutim, nisu poput kolega iz ostatka države bili glasni, niti su sazivali konferencija za novinare na kojima se prozivao Lorencin.

Istrani poslali primjedbe

Kako nam je kazao direktor županijske Turističke zajednice Denis Ivošević svi su se TZ-i Istri očitovali na zakon i primjedbi ima, a njih je TZ odlučio skupno poslati u Zagreb. Kako kaže Ivošević, najveći dio primjedbi odnosi se na smanjenje članarine od 15 posto te na prag od 25 posto kod definiranja udjela plaća u ukupnom budžetu TZ-a.

Novi prijedlog zakona nije htjela posebni komentirati ni županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković.

- Upravni odjel za turizam županije prisustvovao je koordinaciji direktora turističkih zajednica koja je imala glavnu temu Prijedlog paketa zakona - Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o boravišnoj pristojbi te Zakon o turističkoj članarini, te su na njemu utvrđena neka od pitanja, primjedba, izmjene i dopune zakona. Iz prijedloga zakona vidljiva je intencija poticanja udruživanja manjih turističkih zajednica. Smanjuje se iznos članarine za 15 posto, čime se želi smanjiti parafiskalne namete gospodarstvu posredno i neposredno vezanim uz turizam, navodi ona.

Direktor Turističke zajednice Središnje Istre Radenko Sloković jedini je iz Istre na e-savjetovanje s javnošću vezano uz ove zakone  poslao svoj komentar, iako pozdravlja udruživanje TZ-a.

- Opisat ću ukratko situaciju u kojoj ću se kao direktor TZ središnje Istre ili, vjerojatnije, moj nasljednik, naći nakon 1. siječnja 2016. ukoliko se ovaj zakon usvoji. Upravljati će s 20 do 30 posto, a u slučaju objedinjavanja i više, teritorija najrazvijenije turističke regije, ali njenog turistički najnerazvijenijeg dijela. Zbog odredbe od 25 posto mnogi okolni uredi bit će ukinuti, pa će Turističko-informativni centar biti pod značajno većim udarom posjetitelja nego do sada. Plaće djelatnika će se smanjiti, kako bi ispoštovali cenzus od 25 posto, a broj zaposlenih će ostati isti kao i do sada (2) iako naši izvještaji već nekoliko zadnjih godina uredno konstatiraju da nam hitno treba još zaposlenih, te da djelatnici jednostavno nemaju kada iskoristiti godišnji odmor, piše Sloković.

Nismo Supermani

Dodaje da za razliku od njegovih kolega na istarskoj obali koji imaju dovoljan broj zaposlenih, bez opasnosti da će probiti prag, oni si to neće moći priuštiti.

- Za razliku od njih na obali koji su svoje proizvode već davno definirali i razvili, jedino ćemo mi u unutrašnjosti morati raditi i na tom polju, biti snalažljivi i kreativni. To će biti izuzetno teško jer će direktor TZ-a imati ukupno 75 šefova: 9 (Turističko vijeće -minimum jednom u tri mjeseca), plus 9 (Skupština - dva put godišnje), plus 5 (Nadzorni odbor - dva put godišnje), plus 5 (koordinacija načelnika i gradonačelnika - 2-3 puta godišnje), plus 11 (koordinacijski odbor PPS kluba- minimum jednom u tri mjeseca te jednom godišnje destinacijski forum PPS kluba), plus15 (pet PPS proizvodnih timova svaki sa minimalno 3 člana), plus 21 (tri stalne stručne koordinacije sa po 7 članova - recimo cca po 5 sjednica godišnje). Godišnje će direktor sazvati i pripremiti materijale za minimalno četrdesetak stručnih sastanaka. Za pripremu prosječnog stručnog sastanka treba prosječno 3 dana, što je ukupno 120 dana. Stoga najozbiljnije predlažem da se svim direktorima TZ-a koji budu radili u takvim i sličnim uvjetima uvede beneficirani radni staž, te da se u Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju zadovoljavati doda i odredba da moraju biti u krvnom srodstvu s Chuck Norisom ili Supermenom, navodi Sloković. (Barbara BAN)

VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU
 


Podijeli: Facebook Twiter