Najmanje su na bolovanjima Slavonci, a najviše Zagrepčani i Istrani, ali i oni u prvoj polovici ove godine ipak manje nego lani. Na području Istarske županije u prvom polugodištu zaključena su 2.693 bolovanja, a ovlašteni liječnici kontrolori kod obiteljskih liječnika provjerili su 2.520 kratkih i 8.538 dugih bolovanja - za 204 osiguranika na zahtjev njihovih poslodavaca - i nisu našli nijedno neopravdano. Među istarskim radnicima najviše boluju zaposleni u brodogradnji, preradi ribe te građevinarstvu.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je najvišu stopu bolovanja u prvih šest mjeseci ove godine evidentirao među osiguranicima u nadležnosti Regionalnog ureda u Zagrebu, gdje iznosi 3,43, dok se pazinska područna služba plasirala tik iza njih sa stopom od 3,41. Lani je u Istri ta stopa iznosila 3,6, naglašavaju iz HZZO-a, napominjući da je trend opadanja stope bolovanja vidljiv u čitavoj zemlji - od lanjskih 3,32 ove se godine na nacionalnoj razini spustila na 3,07. Najnižih 2,46 zabilježeno je u Područnoj službi HZZO-a u Virovitici, a tu su negdje i Slavonski Brod i Požega.
Od siječnja do kolovoza ove godine istarski osiguranici na bolovanju su bili ukupno 252.336 dana, u prosjeku dnevno 1.207 osiguranika. Za novčane naknade u Istri, za bolovanja duža od 42 dana koja idu na teret HZZO-a, otišlo je skoro 32,9 milijuna kuna. Najčešći uzroci kraćih bolovanja su viroze, a na duga bolovanja najviše se ide zbog bolesti lokomotornog sustava, psihičke bolesti, bolesti krvožilnog sustava, zloćudne bolesti te ozljede na radu. (D. PALIBRK)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU