Prijedlog srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremica da Srbija zajedno s drugim državama nastalima raspadom Jugoslavije (ali bez Kosova) 2011. godine organizira skup Pokreta nesvrstanih u Beogradu, cime bi se obilježila 50. obljetnica prvog sastanka na vrhu održanog upravo u Beogradu, naišla je na hladan odjek u regiji. Gotovo nikome, saznajemo iz diplomatskih izvora, nije jasno koji bi bili ciljevi i svrha toga skupa, posebno zato što se pozivaju i države koje su se, poput Slovenije i Hrvatske, a vjerojatno ubuduce i Makedonije, svrstale svojim clanstvom u NATO-u.
Dapace, ni clanice Pokreta nesvrstanih nisu oduševljene inicijativom Srbije i organizacijom takvoga skupa, a, kako saznajemo, ta je inicijativa hladno docekana i u Indiji, uz Egipat i Jugoslaviju jednoj od država osnivacica pokreta. Nejasno je odakle iznenadan interes za Pokret nesvrstanih, posebno ima li se na umu da ni jedna država nastala raspadom Jugoslavije nije clanica pokreta, a status promatraca imaju Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija.
Nazire se da bi jedan od ciljeva tog skupa bio pokušaj Srbije da se medu nesvrstanim državama radi na nepriznavanju Kosova, u cemu države nastale raspadom Jugoslavije baš i ne žele sudjelovati. Inace, za Srbiju nije nevažno to što mnoge nesvrstane države još nisu priznale Kosovo. Za Hrvatsku bi suorganiziranje takvog skupa, osim financijskih izdataka, bilo povezano i s diplomatskim rizicima. Naime, pitanje je kakve bi se završne poruke poslale s toga skupa, a s obzirom na kompoziciju Pokreta nesvrstanih lako je moguce da bi bile usmjerene protiv SAD-a ili NATO-a.
Kod hrvatskih vanjskopolitickih partnera, posebno onih u NATO-u, vec bi samo hrvatsko upuštanje u suorganiziranje takvog skupa izazvalo zbunjenost, a Hrvatskoj su, ipak, NATO i EU vanjskopoliticki prioriteti, a ne Pokret nesvrstanih.