Prvo izdanje Festivala svjetske književnosti otvoreno je sinoć u Zagrebačkom kazalištu mladih razgovorom s jednim od najčitanijih suvremenih katalonskih pisaca Jaumeom Cabreom o njegovom romanu "Glasovi Pamana", priči o nesretnoj sudbini seoskog učitelja u vrijeme frankističkog režima, kojom je osvojio europske čitatelje.
Prvi Cabreov hrvatski prijevod spoj je povijesnih zbivanja i suvremenosti. Priča o učitelju koji u vrtlogu ratnih zbivanja pokušava razotkriti tajne mračne prošlosti u romanu se otkriva nakon pedeset godina, kada jedna plaha učiteljica priprema knjigu o selima i grobljima tog okruga. Kroz njihove se sudbine prikazuje vrijeme Francove vladavine, ali i posljedice koje sežu do danas.
Katalonska književnost i dalje se bavi temama Španjolskog građanskog rata i fašističkog režima, no one više nisu toliko intenzivno prisutne među ljudima, rekao je Cabre.
Ipak osjećaju se ostaci jedne ere i, što je prikazano i u romanu, kao posljedica tog vremena, strah, tišina i šutnja koji su ostali i uvukli se među likove, ustvrdio je 66-godišnji pisac, čija su djela prevedena na više od trideset jezika i prodavana u milijunskoj nakladi.
Cabre se prisjetio i vremena kada se nije smjelo pisati na katalonskom, što je osjetio i na vlastitoj koži. U vrijeme frankističke diktature mnogi su pisci odlazili u egzil jer u svojoj zemlji nisu mogli objavljivati, a neki su i bili zatvarani samo zato što su govorili na katalonskom. Danas je znatno drugačije, no mnogi smatraju da bi vlastita država pomogla i u očuvanju jezika jer, kao i za hrvatski, postoji opasnost da se katalonski izgubi u svjetskoj globalizaciji kojom dominira pet-šest jezika, ustvrdio je.
Tribina s Cabreom, koju je vodio direktor festivala Seid Serdarević, prva je u nizu susreta publike i pisaca koji će se svakodnevno održavati na festivalu, koji traje do 17. rujna. Najavljeni su, među ostalima, mađarski pisac Peter Nadas, norveški Kjell Ola Dahl, makedonski Goce Smilevski, talijanski Claudio Magris te autori s nizozemskog govornog područja i niz domaćih pisaca.
- Festival smo pokrenuli jer smatramo da je književnost važna i da se ni u vrijeme krize ne smijemo prepustiti struji, nego plivati protiv nje, istaknuo je Serdarević, direktor izdavačke kuće "Fraktura" koja organizira festival. "Na početku kulturne sezone u Zagreb dovodimo najveća književna imena da bismo razgovarali o literaturi, ali i o svemu što nas veseli, brine i uzbuđuje", dodao je.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić pozdravila je novi festival, ustvrdivši da će on pokazati da je pisana riječ jedno kada je pročitamo sami u svojoj sobi, a zvuči potpuno drugačije kada ju čujemo pročitanu.
Zlatar Violić se, kao i Serdarević, u svom uvodnom govoru prisjetila multimedijalnog umjetnika Željka Zorice koji je preminuo jučer u Zagrebu.
Svoju je potporu festivalu izrazio putem pisma i njegov pokrovitelj Ivo Josipović, ustvrdivši da je festival koji nastoji privući širok krug publike dobrodošao upravo u ovo vrijeme kada se, napomenuo je, i u nas i u svijetu sve manje čita, osjećaji se 'tvitaju', a misli skidaju s Facebooka.
Na otvorenju su nastupili mezzosopranistica Nataša Antoniazzo i pijanist Danijel Detoni, nakon čega je otvorena izložba hrvatskih umjetnika koji su za festival napravili crteže i slike nastale prema književnim motivima te portrete gostujućih književnika. Svoja su djela izložili, među ostalima, Grgur Akrap, Gordana Bakić, Tomislav Buntak, Željka Cupek, Fedor Fišer, Danko Friščić, Martina Grlić, Ivona Jurić, Zoltan Novak, Pavle Pavlović, Josip Tirić, Vanja Trobić, Zlatan Vehabović, Matko Vekić, Zlatan Vrkljan. (Hina)