U Gliptoteci HAZU-a otvorena je izložba "Skulptura u kamenu 1991. - 2011.", koja obuhvaca radove nastale u periodu od 20 godina, od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas. Izložba je utoliko interesantnija što na njoj izlažu i trojica istarskih kipara cije je stvaralacke faze, izmedu ostalih, obilježio i rad u kamenu. To su Labinjani Josip Diminic i Mate Cvrljak te Puljanin Eros Cakic.
- Izložba koja bi oholo smjerala sveobuhvatnoj rekapitulaciji kiparskog stvaralaštva u kamenu u proteklih 20 hrvatskih godina, neostvariva je i besmislena ideja: velik dio skulptura ostao je živjeti na mjestima koja su nadahnula stvaranje i odredila postavljanje. No, dostupnim primjerima ukazati na znacajnu produkciju u toj najzahtjevnijoj kiparskoj disciplini svakako je potrebno: kako zbog kipara i njihovih djela tako i zbog svih nas.
Izgleda da je upravo kamenu pripala uloga da svojom cvrstom strukturom - kiparski oblikovanom - bude poveznica tradicije i suvremenosti hrvatske likovnosti, zapisao je u katalogu izložbe mr. sci. Davorin Vujcic, koji je i opisao izricaje u kamenu spomenutih istarskih umjetnika.
Vujcic istice da je, za razliku od kipara nadahnutih ženskim aktom, ostentativni motiv Cvrljka - portret. Izvodi ga u rasponu od impresionisticke modelacije u gipsu do kubisticki rezanih ploha u kamenu, koje postaju gotovo njegovim zaštitnim znakom. Njegov sugradanin, idejni zacetnik i utemeljitelj Medunarodnoga mediteranskoga kiparskog simpozija u Labinu Diminic brižno njeguje dijete u sebi, znajuci kako je to jedan od preduvjeta kreativnosti. Iako društveno angažiran, pokretac i ravnatelj simpozija, profesor i mentor Diminic je kao protutežu uspio održati duhovnu slobodu i spontanost.
Sva je njegova skulptura u skladu suprotnosti, u ravnoteži racionalne konstrukcije i ludicke radosti. Montažni sistem i komponibilnost skulpture snažno su prisutni u djelima Puljanina Cakica. Mogucnost rastavljanja i ponovnog, razlicitog sastavljanja dijelova daje njegovoj skulpturi nesvakidašnju mogucnost interakcije. Uz to, treba ukazati na vrlo uspjelu simbiozu grubih kamenih stijenki i broncane kugle, kao i fino ritmiziranu površinu kamena iz Valture, napisao je Vujcic te na kraju predgovora okarakterizirao i proteklih 20 godina rada u kamenu u Hrvatskoj.
Na izložbi su predstavljeni radovi Dušana Džamonje, Šime Vulasa, Vinka Fabrisa, Luje Lozice, Josipa Marinovica, Zvonimira Kamenara, Željka Zime, Ljube da Karina, Miroslava Župancica, Peruška Bogdanica, Slavomira Drinkovica, Vladimira Gašparica Gapa, Marka Gugica, Kuzme Kovacica, Matka Mijica, Želimira Hladnika, Ivana Briskija, Dražena Trogrlica, Pere Jakšica, Andelka Odaka, Daslava Petrovica, Krešimira Roda, Alema Korkuta, Nevena Bilica, Miroslava Sabolica, Petra Dolica, Petra Hranuellija i Lovre Jakšica. Tu su i radovi triju ženskih kiparica - Ivone Biocic Mandic, Marine Stoponja i Sandre Nejašmic.
Valja istaknuti da je izbornik izložbe Vujcic te da su u tekstu kataloga spomenuti kamenolomi u Hrvatskoj, medu kojima su Cavae Romanae u Vinkuranu, Montraker u Vrsaru, kanfanarski kamenolom, labinska Dubrova i Bijela cesta, zatim klesarske škole te strucna analiza pojedinog rada. Izložba ostaje otvorena do 15. rujna.