Austrijski istražitelji vec su neko vrijeme u posjedu opsežne dokumentacije koja svjedoci o sumnjivim poslovima izmedu Vladimira Zagorca i Hypo banke.
Tijekom istrage o financijskim malverzacijama unutar banke u Klagenfurtu je naden registrator na cijoj je poledini pisalo "Zagorec", a u kojem je bila arhivirana dokumentacija o nekoliko Zagorcevih projekata. Ukupna vrijednost kredita što ih je Hypo banka dala Zagorcu za realizaciju projekata iz navedenog registratora iznosi preko 71,5 milijuna eura.
"Na poledini registratora navedeno je i nekoliko naziva projekata i tvrtki, koje treba dodati Zagorcevoj financijskoj jedinici, a to su: Emperador Group Anstalt, PZ Ulaganja d.o.o., Antao Holdings i Molteh", stoji u službenoj dokumentaciji do koje smo došli.
Nadalje stoji da se, na temelju iskaza svjedoka i drugih dokaza kojima raspolažu austrijski istražitelji, može opravdano sumnjati da su "odgovorne osobe u Hypo Bank Internationalu (HB Int.), a pogotovo magistar Striedinger, prilikom financiranja Zagorceve financijske jedinice pocinile kazneno djelo pronevjere".
Medu projektima i Rovinj Gradenje
Austrijski istražitelji utvrdili su i da je HB Int. financirao šest Zagorcevih projekata u Hrvatskoj: PZ Ulaganja, Inter-Construct, Molteh, Hvar Gradenje, Rovinj Gradenje i Equipage. Svi navedeni su gradevinski projekti, odnosno tvrtke koje se bave gradevinskim poduzetništvom. U dokumentaciji se tako navodi da Molteh stoji iza izgradnje trgovackog centra, dok su Inter-Construct, Hvar Gradenje, Rovinj Gradenje i Equipage poslužili za kupovinu zemljišnih terena na kojima se trebalo graditi turisticke objekte.
Istražitelji navode i da su navedene tvrtke "hrvatska vlasnicka društva u vecinskom vlasništvu vlasnickih društava iz Lihtenštajna, preko kojih se opet dolazi do Zagorca". Navodi se i da je za barem tri od navedenih nekoliko projekata ukupan iznos namijenjen njihovu financiranju uplacen na racune u Lihtenštajnu, a ne u Hrvatskoj. Tako su, primjera radi, za Inter-Construct sredstva uplacena tvrtki Antao Holdings u Lihtenštajnu, a za Rovinj Gradenje tvrtki Emperador Group Anstalt, takoder u Lihtenštajnu. Prema procjeni istražitelja, za financiranje svih navedenih projekata HB Int. izdvojio je 71 milijun i 582 tisuce eura.
Protiv bankarske logike
"Postoji osnovana sumnja da su odgovorne osobe u HB Int.-u svjesno prikazivale troškove financiranja višima nego što su oni u realnosti bili", stoji u dokumentima austrijskih istražitelja te se navodi sumnja i na postojanje kompletnog mehanizma preko kojeg su se financirali Zagorcevi projekti, a koji je u najmanju ruku suprotan bankarskoj logici.
"Donošene su odluke o financiranju bez ikakvih pisanih potvrda o jamstvima Vladimira Zagorca ili osoba iz njegovog kruga, pri cemu su molbe za kreditiranjem, sudeci prema postojecoj dokumentaciji, u pravilu izravno odnošene odgovornoj osobi na celu koncerna (Striedinger), koji bi zatim pripremio odobrenje financiranja i ugovor u skladu s donesenim zahtjevom", stoji u dokumentu austrijskih istražitelja. Navodi se i da za barem dva projekta (Inter-Construct i Rovinj Gradenje) u trenutku kada je donošena odluka o financiranju nije postojao nikakav projektni plan na temelju kojeg bi se odluka o financiranju uopce mogla donijeti.
Novac prebacivan privatnim avionima
Günther Striedinger, dugogodišnji clan Uprave Hypo banke, nedavno
je u austrijskim medijima izjavio da nema nikakve veze sa Zagorcevim
poslovima te da Zagorca poznaje samo unutar poslovnih okvira. Bivši
zaposlenik tvrtke koji je prije tri dana anonimno progovorio za
Austrijsku televiziju o aferi "Hypo" je, pak, naveo da je Zagorec bio u
odlicnim odnosima sa Striedingerom te je ispricao da se privatnim
avionima novac prebacivao iz Hrvatske u Lihtenštajn, ali preko
Klagenfurta.
Identitet anonimnog sugovornika bio je nepoznat samo jedan
dan - austrijski list Österreich navodi da je rijec o Christianu
Rauscheru, voditelju financijskog odjela banke u periodu od 1999. do
2005. Pamti ga se i po tome što se 17. sijecnja 2005. vratio
kuci krvave odjece te je tvrdio da su ga napali Hrvati zbog kovcega
ciji je sadržaj do danas nepoznat. Izjavu da su ga napali Hrvati
Rauscher je kasnije povukao.