U programu Transatlantik predstavljena je knjiga Terese Salema "Nimrodov luk", koja je u prijevodu Tanje Tarbuk upravo ugledala svjetlo dana u izdanju izdavačke kuće Hena com. O knjizi su pored autorice govorile prevoditeljica Tanja Tarbuk, urednica Nermina Husković i Nadežda Čačinović.
Teresa Salema (1947., Lisabon) portugalska je autorica koja piše kratke priče i romane. Studirala je na Sveučilištu u Berlinu i doktorirala na Lisabonskom sveučilištu, gdje predaje Teoriju i povijest kulture. Osim mnogih eseja iz svoga područja, Teresa je objavila nekoliko romana, između kojih: "Educaçao e Memória de André Maria S." (Odgoj i sjećanje Andréa Marie S., 1982.) za koji je dobila nagradu za prozno djelo Portugalskog društva pisaca, "O lugar ausente" (Odsutno mjesto, 1991.), "Benamonte" (1997.), nagrađen PEN-ovom nagradom za roman te "Nimrodov luk" (2009.). Mnoge su joj priče objavljene u raznim antologijama.
Priča o odsutnosti
- Roman "Nimrodov luk" neobična je priča o odsutnosti, koja počinje na svadbi na kojoj se stric Raul sprema održati govor koji od njega očekuje njegova obitelj, a razvija se kroz nagađanja, pripovijedanja i sjećanja mnogih likova. To je priča o zagonetnoj ženi Mireni, a čitanje ovoga romana zahtijeva koncentriranog čitatelja. Ovdje je na neki način prisutna i kritika suvremenog društva. To je i roman puzzli, jako zanimljiv čitanje. Svi likovi razmišljaju o zagonetnoj Mireni, koja se vrti u središtu ove priče, kazala je Nermina Husković.
I Tanja Tarbuk ističe da je tu radnja isprepletena elementima mitskoga, upućuje na biblijski lik, na babilonskoga kralja koji je naumio sagraditi kulu i koji će, prema proročanstvu, dati ruku svoje kćeri samo onome tko uspije napeti slavni Nimrodov luk. Tako i čitatelj u ovome romanu mora slagati djeliće raspršene naracije, te vidjeti da je Mirena isti lik iz prvog i iz trećeg poglavlja, ovdje je potreban pozoran čitatelj.
- Mirena je jako zagonetna osoba, tu je prisutan i neki osjećaj-odnos zatočeništva, a knjiga se bavi i raznim temporalnim dimenzijama, smješta se između prošlosti i budućnosti, kazala je Teresa Salema.
Nadežda Čačinović istaknula je da je autorica vrsna znanstvenica, koja je napisala zanimljiv doktorat, te da je ova knjiga vrlo slojevita, koja se dade iščitavati kroz nekoliko razina i likovi se otkrivaju isključivo iznutra. Navela je i da je roman podosta hermetičan.
Očuvanje ostavštine
Potom je predstavljena knjiga Williama Gravesa "Divlje masline" (Sandorf), gdje su osim autora sudjelovali i Ivan Sršen, Dinko Telećan te Saša Drach.
William Graves je sin Roberta Gravesa (1895. - 1985.), poznatog engleskog pjesnika, pripovjedača i esejista, o čijem je životu publika mogla saznati ponešto više putem kratkog filma.
Njegov sin William po struci je geolog, a ne pisac. "Počeo sam pisati kad sam preuzeo odgovornost za neobjavljena djela moga oca, kad sam shvatio da njegovi biografi nisu vjerno predočili naš život na Mallorci: upravo to je iznjedrilo knjigu 'Divlje masline'. Bio je to jedini put da sam se okušao u književnosti, iako sam uređivao očeve 'Pjesme o ratu' i preveo njegovu knjigu 'Bijela božica' na španjolski jer nisam bio zadovoljan kako je tu učinio prevoditelj. Dakako, tijekom proteklih 30 godina vodio sam računa o književnoj ostavštini Roberta Gravesa, surađivao s književnim agentima i nakladnicima i osnovao zakladu u Oxfordu za istraživanje njegovih rukopisa i pisama", istaknuo je Graves mlađi.
- Ako netko nije čitao djela Roberta Gravesa i ne poznaje njegov opus, to nije nikakva prepreka u razumijevanju ove knjige koja na zanimljiv, dokumentaristički način prikazuje njegov život. Ovdje sin vjerno prati lik oca, kazao je Ivan Sršen iz izdavačke kuće Sandorf koja je objavila ovo djelo.
- Osnivač sam Društva "Robert Graves" i član odbora Fundacije "Robert Graves" pod upravom nezavisne vlade Balearskih otoka. Ta je fundacija preuzela kuću moga oca na Mallorci nakon smrti moje majke 2003. Kuća je sada otvorena za javnost, a ja sam njezin direktor, ističe William Graves koji živi u Palma de Mallorci zajedno sa suprugom.
Saša Drach i Dinko Telećan također su se kratko osvrnuli na značaj Roberta Gravesa te pohvalili činjenicu što se sin prihvatio očuvanja njegovog opusa. (Vanesa BEGIĆ)
U srijedu na programu
11 sati, DHB, Kavana Mozart - Doručak s autorom: Lucía Etxebarría; voditelj Aljoša Pužar
11 sati, DHB, Crveni salon - Pop lektira: Davor Mandić; voditelji Kruno Lokotar i Emir Imamović Pirke
12 sati, DHB, Crveni salon - Istra ispod kore: Likovni fenomeni Istre: Labin i Grožnjan. Branka Arh: LABINSKI UZLET LIKOVNOSTI: 20 godina (Grad Labin), Rok Zelenko: PICTIA: likovna monografija (Obalne galerije Piran, Slovensko kulturno društvo Istra). Sudjeluju: Rok Zelenko, Branka Arh, Gorka Ostojić Cvajner, Eugen Vodopivec Borkovsky, Klaudija Velimirović, Josip Diminić, Loredana Ružić Modrušan
17 sati, DHB, Crveni salon - U potrazi za autorom knjige Norma C. Rey (ur.): PATULJAČKI GLOSAR: pandorabilije, 3. svezak – strpite se malo, prvi svezak još prevodimo, a drugom smo tek na tragu…; sudjeluju Predrag Lucić, Benjamin Čulig i Mišo Nejašmić; Voditelj Kruno Lokotar
18 sati, DHB, Crveni salon - Puna je Pula (premijera): Slađana Bukovac: Stajska bolest; sudjeluju: Slađana Bukovac, Kruno Lokotar i Ivan Sršen
19 sati, DHB, Crveni salon - Ljubljana bere (u stihovima). Hommage Alešu Debeljaku i Tomažu Šalamunu; sudjeluju: Josip Osti, Sinan Gudžević i Andrew Zawacki
20 sati, DHB, Crveni salon - Ljubljana Bere (i diše rock). Zoran Predin: DRUGA ŽENA U HAREMU); sudjeluju Zoran Predin i Boris Dežulović
21 sat; Old City Bar - Kviziranje s autorima; sudjeluju autori Sajma i pulske ekipe; voditelji Nikola Pezić i Vladimir Šagadin