U Istri je od 1900. do 1918. bilo 115 zadruga, sada ih je nešto više od 30, od čega desetak poljoprivrednih. Za razliku od nas, europski mali poljoprivrednici gotovo da i ne poznaju poslovanje izvan zadruga. Drugačije ne bi mogli opstati na velikom tržištu.
Pojedine zadruge u EU-u imaju i po nekoliko stotina članova, koji svojim zajedničkim produktima konkuriraju velikim kompanijama i proizvođačima hrane. Udruženi lakše dolaze do novca iz EU-fondova.
Hoće li se i istarski poljoprivrednici ugledati na europske u udruživanju i kada, upitali smo resornog županijskog pročelnika Milana Antolovića.
- Ako ministarstva poljoprivrede i poduzetništva objedine snage u razvoju zadrugarstva, u pet godina u Hrvatskoj poljoprivredi možemo napraviti revoluciju. Najjači razvoj bivše Jugoslavije bio je od 1961. do 1967. Godišnja stopa razvoja bila je od devet do 11 posto. Nitko na zemaljskoj kugli nije imao takav rast društvenog proizvoda. A to je bilo samo zato što su se ulaganja u poljoprivredu upeterostručila. Kada Hrvatska bude počela ulagati u poljoprivredu počet će se razvijati. Dok se poljoprivreda ne stabilizira, ni Hrvatska neće biti stabilna, kaže Antolović.
Tom logikom i Istarska županija je trebala više ulagati u poljoprivredu. Koliko sada ulaže?
- Županija ulaže šest posto proračuna, a da je ulagala 16 posto, što je mogla, danas bi kupila svu hrvatsku poljoprivredu. Nismo ulagali jer nismo razumjeli. Na dobrom smo putu da počnemo razumijevati, kaže on.
Uzvraćamo da je upravo on godinama pročelnik za poljoprivredu i da je imao prilike na tome raditi. - Ja sam pročelnik koji ratuje za poziciju u proračunu, odgovara on.
Antolović kaže da su zadruge u Istri u povojima, iako pritom naglašava da je Županija napravila sve pravne okvire za ponovno buđenje zadrugarstva.
Naglašava da se putem zadruga može lakše doći do EU sredstava. Ističe da su primjerice Francuska i Austrija zadrugama očuvale male poljoprivrednike koji sami na tržištu ne mogu funkcionirati, ne mogu biti u sustavu poticaja jer su ispod određenog nivoa veličine posjeda i proizvodnje te ne mogu biti u sustavu PDV-a.
Upitali smo ga bi li ta još uvijek nedovoljna zainteresiranost istarskih poljoprivrednika za udruživanjem mogla postati problem nakon ulaska u EU, na što odgovara potvrdno, jer kaže da će Istra samo na papiru imati zadruge. Ljudi još uvijek izgleda nisu svjesni koristi koje im donosi udruživanje. Putem zadruge mogu nabavljati repromaterijal, dobiti marketinšku promociju, nastupati pod zajedničkom etiketom, imati jedan preradbeni kapacitet.
- Bitan je i zajednički nastup na tržištu, gdje zadruga potom može biti u funkciji i otkupa poljoprivrednih proizvoda. Danas u Istri nemamo otkupa. To je problem, zaključuje Antolović. (Bojan ŽIŽOVIĆ)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU.