Od 160 hektara velikog maslinika koji je trebao niknuti na opožarenom zemljištu s lijeve strane uz cestu od Pule prema Vodnjanu još neko vrijeme neće biti ništa. Naime, na inicijativu AZZRI-ja, državna Agencija za poljoprivredno zemljište odobrila je raskid Ugovora o osnivanju prava služnosti sklopljen 10. prosinca 2015. godine a jučer je izvršena je i primopredaja zemljišta, odnosno ono je vraćeno Republici Hrvatskoj.
Očekivan je to i logičan rasplet ove priče nakon što AZRRI nije uspio u međuvremenu izmijeniti neke za njih nepovoljne odredbe ugovora, odnosno kad je postalo jasno da bi u taj, u početku dobro zamišljen projekt, trebali krenuti sami, a za što ni financijski niti logistički nisu bili spremni.
Priča se, podsjetimo, „zakotrljala“ još 2005. godine kad je opožareno šumsko zemljište Vlada prekategorizirala u poljoprivredno, te ga godinu dana kasnije, namjenski za sadnju maslinika, dodijelila AZRRI-ju. Od te odluke do potpisivanja ugovora proteklo je više od devet godina, pa je tako on sklopljen tek u prosincu 2015. godine. Ugovorom o osnivanju služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu određeno je da AZZRI za zakup 160 hektara zemljišta na 50 godina treba platiti ukupnu naknada od 1,863 milijuna kuna, i to u tri godišnja obroka od po 621.000 kuna, od kojih je prvi dospio 10. prosinca 2016. godine, a sljedeća dva na isti datum ove i naredne godine.
Ugovor je sada raskinut bez penala a AZZRI ratu dospjelu lani nije platio.
Sporne odredbe
U tih desetak godina od iskazivanja ideje do dana sklapanja ugovora promijenile su se mnoge okolnosti, međutim za AZRRI su, smatra čelni čovjek te agencije Igor Merlić, uvijek bile sporne i neke odredbe ugovora poput one o zabrani davanja zemljišta u podzakup ili odredbe da se zemljište mora zasaditi u roku od dvije godine.
Uz to, inicijalna je zamisao bila da se najveći dio zemljišta zasadi maslinama u suradnji s lokalnim maslinarima po nekakvom zadružnom modelu, međutim usprkos svemu za to nije bilo zanimanja, a AZRRI sam u projekt takvih razmjera nije mogao ući.
- Napravili smo analizu i projekciju stavljanja zemljišta u funkciju te samu sadnju maslinika, i procjena kaže da bi nas čitav taj posao stajao oko pet milijuna eura. To je za AZZRI ipak prevelik zalogaj. Stoga smo, a imajući u vidu i da se priprema novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, u srpnju ove godine predložili raskid Ugovora o služnosti i krajem rujna taj zahtjev je prihvaćen. Agencija za poljoprivredno zemljište raskinula je ugovor i eto, danas je izvršena primopredaja tog zemljišta, odnosno njegovo vraćanje državi – kazao nam je direktor AZRRI-ja Igor Merlić.
Kako kaže, novi zakon omogućit će jedinicama lokalne samouprave raspolaganje zemljištem, konkretno u ovom slučaju Gradu Vodnjanu raspolaganje zemljištem nesuđenog maslinika.
Bolja vremena
- AZRRI se tako namjerava javiti za hektar do dva zemljišta na kojem bi onda obavili pokusne sadnje, odnosno zasadili onoliko sadnica raznih sorti maslina koliko bi nam trebalo za stručni i znanstveni rad. Smatram da je to, a ne komercijalna proizvodnja maslinovog ulja, zadaća s kojom je naša agencija osnovana i na čemu treba raditi – kaže Merlić.
I ostali će se maslinari tada moći direktno javiti na natječaj, te zakupiti površine na kojima će saditi vlastite maslinike. Ideja zadrugarstva koju je kroz ovaj projekt pokušao promovirati AZRRI morat će pričekati neka bolja vremena jer se pokazalo da maslinari za takvu vrstu udruživanja zasad nisu spremni, objašnjava direktor AZZRI-ja.
- Možda pojam zadrugarstva ima nekakvu negativnu konotaciju na ovom prostoru još od vremena nakon Drugog svjetskog rata, ali ukoliko želimo svoje mjesto na tržištu vremenom će se morati dogoditi nekakva vrsta udruživanja, kao što se to dogodilo primjerice u susjednoj Italiji – tvrdi Merlić.
S njim se slaže i vodnjanski gradonačelnik Klaudio Vitasović koji drži da trenutačno postojeći način prodaje ulja "na kućnom pragu“ može opstajati još neko vrijeme, ali usitnjeni će proizvođači vrlo brzo doći u problem s tržištem, odnosno plasmanom.
- Količine ulja sve su veće, ali po proizvođaču su ipak premale da bi ih se plasiralo na nekakvo ozbiljnije tržište. Uvjeren sam da će se ta pozicija zauzeti jedino zajedničkim nastupom na tržištu, ali to je nešto o čemu će morati razmisliti i odlučiti sami proizvođači – kaže Vitasović.
Vodnjanski gradonačelnik također smatra da je nužan i novi zakon koji će omogućiti oživljavanje i stavljanje u funkciju državnog poljoprivrednog zemljišta.
Okupiti maslinare
- Nadam se da će se zakon o raspolaganju državnim zemljištem što prije promijeniti jer se već predugo na tom području ne dešava ništa. Njegovom promjenom, vjerujem, stavit će se u funkciju ne samo ova, već i ostale velike poljoprivredne površine koje se nalaze na području Vodnjana, a koje trenutno nitko ne obrađuje – kaže Vitasović.
Podsjeća da je Grad Vodnjan kroz dva natječaja već dao poljoprivrednicima na korištenje oko 500 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Što se tiče konkretnog područja koje Vodnjanci zovu Lakvidot, Vitasović smatra da bi se zainteresirani maslinari trebali okupiti oko projekta i onda procijeniti na koji način žele sudjelovati u njemu.
- Naravno da bi bilo dobro kad bi se projekt mogao realizirati pod jednom krovnom institucijom, ali ako tako nešto nije moguće ja sam da zemljište damo našim poljoprivrednicima, oni su se dokazali da u tom poslu mogu i znaju kako – zaključio je Vitasović. (Milan PAVLOVIĆ)