Zadnji HR-aduti: Adris, Konzum, HEP i Koncar

Tko je što u prezaduženom, rasprodanom i depresijskom gospodarstvu u Hrvatskoj i o cijim proizvodima i izvozu presudno ovise i državne financije, i hrvatski put u EU, i aktualni Vladini napori "na putu traženja puta za izlazak iz krize"? Na to se najslojevitiji odgovori mogu naci u najnovijem, posebnom izdanju zagrebackog Privrednog vjesnika, ciji je analiticki tim rangirao 400 najvecih ovdašnjih kompanija prema ukupnom prihodu, dobiti, broju zaposlenih, prihodu od izvoza, imovini i kapitalu, te uz nacionalnu rang-ljestvicu posložio i istovrsne top-liste po županijama.

Krunski, ali neveseli zakljucak koji se može izvuci iz te gomile analitickog štiva i brojki glasi: zadnji, preostali hrvatski aduti su Adris grupa, Konzum, Hrvatska elektroprivreda i Koncar, kompanije u vecinskom hrvatskom, državnom ili privatnom vlasništvu, koje se nalaze medu deset najprofitabilnijih, u konkurenciji s telekomunikacijskim i energetskim kompanijama, koje su u pretežnom inozemnom vlasništvu. Jer ovdašnjem gospodarstvu - nakon 20 godina njegove tranzicije iz socijalistickog i državnog u kapitalisticko i privatno - danas glavni pecat daju inozemni vecinski vlasnici i kreditori, te uvoznici i trgovci, dok se udjeli i konkurencijske prednosti preostalih domacih proizvodaca i izvoznika kobno tope na zubatom depresijskom suncu.

Gubitaši hoteli i restorani
Najznacajnije tri gospodarske djelatnosti: trgovina, industrija i gradevinarstvo, koje ostvaruju 70 posto ukupnog prihoda (i gubitaka) u Hrvatskoj, i lani i ove godine u teškoj su depresiji, te ostvaruju opadajuce godišnje prihode u rasponu od minus 15 do minus 40 posto prema ostvarenima u 2008. godini. Istodobno su najprofitabilnije djelatnosti telekomunikacije, informatika i bankarstvo (koje su u gotovo potpunom inozemnom vlasništvu ili oslonjene na opremu, tehnologiju i robu, pa i upravljanje iz uvoza). Nasuprot toj dobitonosnoj strani, gubitaški su lideri i dalje hotelijerstvo i restorani unatoc još neuništivoj masovnoj iluziji da je Hrvatskoj spas samo u turizmu.

Buduci da u realnom gospodarskom sektoru - od cijih prihoda i izdvajanja žive i zdravstvo, i mirovinski i obrazovni sustav, i obrana, sigurnosne službe i ostatak korisnika državnog proracuna - radi samo 900.000 osoba, od kojih njih manje od trecine stvaraju neto-dobit, a manje od jedne sedmine i višak izvoza nad uvozom, Hrvatska je osudena na dugo razdoblje "traženja puta do puta izlaska iz krize", kako je to, naizgled zbrkano, ali krajnje otvoreno i istinito, kazala i premijerka Jadranka Kosor.

Boreci se unazad desetljeca i pol protiv vlastitih velikih kompanija, prokazavši ih socijalistickim mastodontima, hrvatska je vlast tijekom pretvorbe i privatizacije uspješno razmrvila ovdašnji gospodarski potencijal, te ga izložila rasprodaji strancima ili žestokoj konkurenciji velikih inozemnih kompanija, ne samo na vanjskom, nego i na unutarnjem tržištu. Tako nasuprot enormnom vanjskom dugu, enormnoj unutarnjoj nelikvidnosti i teško objašnjivoj predaji niza najkvalitetnijih kompanija i banaka strancima, Hrvatska danas u otvorenu tržišnu bitku tjera kompanijsku strukturu u kojoj su 99 posto tvrtke iz malog i srednjeg poduzetništva, a samo njih 400 velike (i to u mjerilima malog hrvatskoga tržišta).

Iz Hrvatske se medu 500 najvecih u srednjoj Europi svrstalo samo 16 kompanija (i to uglavnom u vecinskom posjedu stranaca). Koliko je hrvatsko gospodarstvo razmrvljeno, najbolje pokazuje podatak, koji istice dr. Žarko Primorac, da u Hrvatskoj samo 63 poduzeca ostvaruju godišnji prihod veci od jedne milijarde kuna, a samo cetiri veci od jedne milijarde eura!

Rijecki saldo tranzicije
Do karikature je doveden saldo tranzicije u Primorsko-goranskoj županiji, koja je još potkraj 1980-ih bila jedan od najindustrijaliziranijih prostora i izvozno najusmjerenijih, ne samo u Hrvatskoj, nego i u tadašnjoj Jugoslaviji, pa i na cjelokupnom Balkanu. Top-ljestvicu njezinih najprofitabilnijih kompanija danas predvode trgovacke kuce osrednje velicine i za razmjere malog hrvatskog, pa i županijskog tržišta, dok se preostale vece rijecke kompanije nalaze na top-ljestvicama vodecih gubitaša, dužnika ili tvrtki s najvecim brojem zaposlenih (kojima prijete najbrojniji otkazi).

Primorsko-goranska županija i njezina gospodarska sudbina u iduce dvije-tri godine presudno ovise o završnici hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om jer ce njihovim rezultatima biti izložena više od vecine ostalih, osobito na racun raspleta brodogradevnog, energetskog (naftnog, plinskog, naftovodnog, plinovodnog i termo), pa i željeznickog cvora. U tim krajnje zapetljanim i neizvjesnim okolnostima, primorsko-goransko je gospodarstvo i lani ostvarilo gotovo deset posto ukupnog gubitka u hrvatskoj privredi, uz udjel u hrvatskim investicijama od samo pet posto, što ce Rijeci i Županiji biti dodatni uteg na višegodišnjem putu iz krize. (Ivo JAKOVLJEVIC/Novi list)

Izvor: Privredni vjesnik, prosinac 2010.

Izvor: Privredni vjesnik, prosinac 2010.