Okrugli stol o stanju i mogućnostima razvoja civilnog društva u Istri održan je u ponedjeljak u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc, u organizaciji Civilne platforme Istre. Povod su bili rezultati istraživanja o razvijenosti civilnoga društva u Istri, te njegovim kapacitetima za društvenu promjenu, koje su predstavili Nives Miošić i Dražen Hoffmann, iz Istraživačkog centra GONG-a.
Prije toga je prikazan film porečkih srednjoškolaca, nastao u suradnji s Pulskom filmskom tvornicom i partnerima cjelokupnog projekta Centrom za građanske inicijative Poreč, Labin Art Expressom, Zelenom Istrom i Civilnom platformom Istre. Oni su u Poreču i Puli intervjuirali građane o tome što su udruge i dobili odgovore, poput onih da "neki kroz udruge i kradu", neki misle da su udruge korisne, a drugi pak da bi trebalo selekcionirati one koje su korisne.
Ovisnost o lokalnoj vlasti
Kako je Miošić objasnila rezultate istraživanja, civilno društvo ne čine samo udruge, ali velika većina udruga je usmjerena na sport i rekreaciju, zatim su tu KUD-ovi i sl. Istaknula je da kod jako malo udruga u Istri postoji interes za djelovanje u javnom prostoru, jer se bave socijalnom ili zdravstvenom skrbi, aktivnostima za mlade itd. To je zato što istraživanje pokazuje da u Istri postoji internalizirana autocenzura i politička apatija koja se dovodi u vezu s dugotrajnom vlašću IDS-a.
"Vlada politika nezamjeranja, velika većina udruga je jako ovisna o lokalnim financijama", kazala je Miošić, dodavši da u Istri ne postoji politička opozicija. Na ove podatke reagirao je pročelnik Županijskog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju Marin Grgeta, koji - premda se slaže da potencijal postoji, ali da je daleko od ciljeva kojima bi se trebalo težiti - kaže kako mu se ne sviđa opis konteksta i okruženja i misli da su definicije preoštre, a moderatorica okruglog stola Snježana Matejčić ga je ispravila da se tu radi o percepciji onih koji su odgovarali na intervjue.
- Mislim da je bitan dijalog i kultura dijaloga. Ako se priča postavlja na način da je IDS "mafijaška organizacija", kako ga opisuju ovi koji su odgovarali na intervju, to ne mogu prihvatiti, kao što ne mogu prihvatiti da su svi u organizacijama civilnog društva good guys, rekao je Grgeta.
Govoreći o financiranju udruga, Dražen Hoffmann istaknuo je ovisnost o javnim sredstvima te spomenuo da su kriteriji za dodjelu sredstava jako neunificirani. Zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Vesna Lendić Kasalo, predstavila je primjer participativne izrade Strategije razvoja civilnoga društva, od kojih je prva donesena prije 10 godina. Lekcije koje su naučili su da je potrebno osigurati vlasništvo nad mjerama, aktivnosti moraju biti realno planirane, indikatori moraju biti mjerljivi i sve se mora kontinuirano pratiti, što oni i rade.
Upraviteljica zaklade za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva Helga Može Glavan kazala je kako jako puno udruga nema kapacitet niti mogućnosti nešto ozbiljnije raditi.
Jašić: Demokratizirati Zakladu
- Radimo na tome da pomognemo udrugama da se osnaže i postanu neovisnije o samim izvorima financiranja. Jedna od perspektiva je da se udruge usmjeravaju na druge izvore financiranja, možda bi neke mogle stvarati svoje vlastite prihode i onda bi u tom segmentu udruge bile neovisnije, drži Može Glavan.
Kako je rasprava odmicala malo je zaiskrilo između Grgete i Suzane Jašić iz GONG-a, koja je zatražila da se zaklada demokratizira i da se u nju ne biraju stranački ljudi. Grgeta je odgovorio da je sve po zakonu i upozorio Jašić da ne postavlja ultimatume, te objasnio da se ne može delegitimitirati netko tko ima demokratski legitimitet stečen na izborima.
U raspravi su još sudjelovali i koordinatorica CGI Poreč Silvia Žufić Dujmović, pazinska pročelnica Upravnog odjela za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Nevija Srdoč, te Elvira Krizmanić Marijanović iz pulskog Upravnog odjela za kulturu, a u diskusiju se uključila i publika. Matejčić je na kraju pokušala dati zaključak, u kojem stoji da stanje civilnog društva u Istri nije zadovoljavajuće i da se civilno društvo i regionalna i lokalna samouprava moraju više upregnuti da se to promijeni, a za to treba više dijaloga.
No, taj opis nije baš "sjeo" Jašić, koja je konstatirala da "zapravo nema zaključka" jer se nisu mogli usuglasiti. (M. RADIĆ)