Zaboravljeno buzetsko gospodarstvo

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

"Privrženost tradicionalnom nacinu sastavljanja buzetskog proracuna za 2011. godinu neposredno koci razvoj proizvodnog sektora. Treba napustiti zastarjeli linearni nacin planiranja temeljen na inputima i slaganju rashoda sukladno prihodima i željama vladajuce stranke bez utvrdenih kriterija koji ce pokazati vode li programi vode ostvarivanju strateških ciljeva", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik buzetskog HNS-a Darko Kranjcic.

Na presici je bio i dopredsjednik buzetskog HNS-a Stanislav Blaževic te koalicijski partneri, predsjednica buzetskog HSU-a Zlatka Marzi i tajnik Josip Majcan.

Otvoreno je pitanje vladajucima, istaknuo je Kranjcic, zašto se gotovo sva sredstva kontinuirano ulažu u javni sektor, a zanemaruje ulaganje u proizvodni, odnosno gospodarski sektor. Godinama se govori o stabilnosti proracuna i o održivosti socijalnog sektora, a ne stvaraju se programi i uvjeti za ukupni razvoj proizvodnog sektora, što neposredno utjece na smanjenje proracuna i na povecanje broja nezaposlenih.

Bez obzira na globalnu krizu, teško je prihvatiti cinjenicu da je nedavni proracun od 55 milijuna za iducu godinu smanjen na 38 milijuna kuna, da broj nezaposlenih raste i trenutno se krece oko 230.

- Sve to govori da se gradska vlast ponaša kao i država, umjesto da ravnomjerno ulaže u javni sektor te paralelno stvara uvjete za razvoj proizvodnog sektora koji povecava novostvorenu vrijednost, otvara radna mjesta i povecava proracun, uglavnom centralizirano ulaže samo u javni sektor, rekao je Kranjcic.

Gradani s pravom postavljaju pitanje, istaknuo je, zašto nisu realizirana izborna obecanja, kao što su poduzetnicke zone, Trg Fontana, Autotrans, proširenje vrtica, sportsko-rekreacijski centar s bazenom, infrastruktura starog grada. Gradska vlast je trebala racionalno trošiti sredstva i time bi realizirala sve te projekte.

Kontinuirano prenašanje viška sredstava, narocito u razdoblju od 2002. do 2008. godine, u prosjecnom iznosu od 8,5 milijuna kuna, govori o neracionalnom trošenju uglavnom radi nepravovremene pripreme dokumentacije i nestrucnog vodenja kapitalnih investicija.

Koalicija HNS-HSU posebno je tražila povecanje sredstava za poticanje razvoja poduzetništva i poljoprivrede. Nažalost, rekao je Kranjcic, sve pozitivne prijedloge vecina IDS-ovih vijecnika ne prihvaca. Na pitanje novinara jesu li svoje primjedbe dali i u postupku javne rasprave o proracunskom prijedlogu, Kranjcic je rekao da nisu te da se radi o tihom bojkotu jer su godinama davali primjedbe, no rijetko je koja usvojena.


Podijeli: Facebook Twiter