Zaborav je monolog, a oprost je dijalog

Buhe napadaju (i) pse i mačke (M. MIJOŠEK/arhiva)
Buhe napadaju (i) pse i mačke (M. MIJOŠEK/arhiva)

U sastavu glavnog programa 23. Sajma, "Intime", u četvrtak je gostovao pisac, političar i ekonomist armenskog podrijetla Varužan Vosganjan, koji je u razgovoru s glavnim urednikom svojeg hrvatskog nakladnika Sandorfa, Ivanom Sršenom predstavio "Knjigu šapata".

Varužan je bio ministar u dvije Rumunjske Vlade, a djelo koje je preksinoć predstavljeno, "Knjiga šapata", prevedeno je na više od dvadeset jezika, a je dobio nekoliko nagrada, uključujući i književnu nagradu "Angelus".

Govoreći o autoru osam knjiga poezije i proze Sršen je rekao da osim što je bio ministar u dvije rumunjske Vlade, bio je ministar ekonomije i financija od 2006. do 2008. godine te ministar ekonomije i trgovine od 2013. do 2013. godine.

- Knjiga je emotivno napisana, riječ je o vrlo kvalitetnom djelu. U ovom slučaju radi se o povijesnom romanu koji predstavlja i dio sadašnjosti jer koliko god knjiga zadire u problem Prvog svjetskog rata toliko, obuhvaća i na neki način razdoblje do današnjih dana, kazao je Sršen.

- Ana Brnardić Oproiu i Adrian Oproiu napravili su sjajan posao što se tiče prijevoda, a stvarno mislim da je to jako dobro i važno djelo. Knjiga je napisana "visokim' stilom, a autor je uspio u svome zadatku, to je u biti i gorki armenski amarcord, naglasio je Sršen.

Zatim je upitao autora može li dobar pisac biti i dobar političar, pozdravivši pri tome i prisutnog veleposlanika Rumunjske u Hrvatskoj.

- Sjećanje je dio sadašnjosti, narod s traumama ne može iza sebe ostaviti prošlost, a to je u biti i knjiga identiteta. Nije to samo knjiga o Armencima, jer svaki narod ima svoju knjigu šapata, i možda nas to potakne i da dublje razmislimo o nekim stvarima, rekao je autor.

Istaknuvši kako se u romanu govori o oprostu, osveti i zaboravu, Varužan Vosganjan je rekao da je zaborav netolerancija, nerazumijevanje, osveta najgluplje rješenje, a oprost je najodgovornije opcija. "Zaborav je monolog, a oprost je dijalog", naveo je autor.

Priče o genocidu iz 1915., o beskrajnim konvojima izgnanika u Krugovima smrti, u pustinji Deir-ez-Zor, o Armencima na putu u egzil, u ovom su romanu ispripovijedane na uznemirujući i veličanstveni način.

Osim romana, autor objavljuje poeziju, kratke priče, eseje i tekstove o ekonomiji. (V. B.)


Podijeli: Facebook Twiter