Pored gotovo 30 milijardi kuna koje kroz doprinose i poreze iz proracuna odvoje za javno zdravstvo, u što su ukljucene i investicije, place i nabava lijekova, gradani Hrvatske godišnje daju još oko deset milijardi kuna za brigu o svome zdravlju, što je dodatnih oko 2.300 kuna po stanovniku Hrvatske.
Tvrdi to tajnik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Ivan Gabrilo, napominjuci da su u tu brojku ukljucene usluge u privatnim poliklinikama, kupnja lijekova bez recepta, stomatološke usluge, ali i «crna praksa» u javnim bolnicama, a rijec je o uslugama pregleda koju specijalisti gradanima obave u javnoj bolnici i naplate mimo racuna.
- Gradani preglede obavljaju u javnim ustanovama, ali iza radnog vremena i za to, primjerice, plate 200 kuna koje idu izravno lijecniku, a ne idu privatniku kod kojega pregled, jer on za njega izdaje racun, košta 300 kuna, tvrdi Gabrilo.
Dodaje da se od spomenutih deset milijardi kuna najmanje novca slilo u privatne poliklinike u kojima je ministar zdravstva Darko Milinovic najavio zabranu rada ravnateljima, predstojnicima klinika i šefovima odjela.
Iako se tek cekaju završni racuni za 2009. godinu, Gabrilo istice da ce oni pokazati da su broj i vrijednost zdravstvenih usluga u privatnim poliklinikama u padu, jer iz razgovora s clanovima svoje udruge doznaje da im je promet pao i do 50 posto.
- U Europskoj uniji gradani za zdravstvo izdvajaju osam posto BDP-a, a u Hrvatskoj se taj izdatak penje na ukupno 14 posto, no ipak smo nezadovoljni stanjem u zdravstvu, što znaci da Hrvatska treba napraviti pravu reformu zdravstva da bi se taj novac trošio ucinkovitije, tvrdi Gavrilo.