Teritorijalni preustroj Hrvatske, kojim bi se smanjio broj županija, gradova i općina te racionalizirala javna uprava, ponovno je postao politička tema dana. Nova hrvatska Vlada premijera Tihomira Oreškovića, te "Mostova" ministrica uprave dr. Dubravka Jurlina Alibegović sve otvorenije najavljuju oštre rezove u zemljovidu lokalne i županijske samouprave, iako stajališta glavnih političkih stranaka iz vladajuće koalicije ni približno nisu usuglašena. Dok u HDZ-u inzistiraju na opstanku županija, u "Mostu" govore o potrebi smanjivanja njihova broja, a u javnost su "pušteni" i rokovi u kojima bi sve to trebalo biti obavljeno. Prema porukama iz Banskih dvora, nova teritorijalna podjela zemlje trebala bi zaživjeti već u svibnju 2017. godine, kad se održavaju redoviti izbori za lokalnu vlast u općinama, gradovima i županijama.
Politički analitičari skeptični su prema brzini najavljenih reformi. "Siguran sam nije moguće dobro i kvalitetno provesti reformu teritorijalne uprave do lokalnih izbora u svibnju 2017. godine. Da bi se takva reforma uopće provela, treba napraviti studiju izvedivosti i provesti opširnu javnu raspravu, te postići suglasnost građana", kaže politolog Davor Gjenero.
On upozorava da volja građana mora biti poštovana kad se odlučuje o pitanjima lokalne samouprave. "S pozicije Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potrebna je i referendumska suglasnost građana za ukidanje jedinica lokalne i regionalne samouprave. Napokon, treba napraviti i nekoliko pilot-projekata da vidimo kako reforma funkcionira", drži Gjenero.
Da je reforma još daleko od bilo kakve realizacije i pisanja zakonskih prijedloga pokazuju različite, često proturječne informacije koje dolaze iz redova vladajuće koalicije. Jedan od "spinova" koji se čuje da bi novi političko-upravni zemljovid Hrvatske trebao imati nekoliko spojenih županija. Istarska županija ostala bi posebna jedinica, dok bi se pet slavonskih županija spojila u jednu, Slavoniju, dok bi Dalmacija bila podijeljena u dvije županije. Jednu bi činila Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok bi drugu sačinjavale objedinjene Šibensko-kninska i Zadarska županija. Središnja Hrvatska obuhvaćala bi županije koje gravitiraju Zagrebu, dok bi Sjeverna Hrvatska bila sastavljena od Krapinsko-zagorske županija i Međimurja. Primorsko-goranska županija spojila bi se s Ličko-senjskom županijom, no spominje se i da bi Lika mogla postati dio Središnje Hrvatske.
Sveukupno, država bi se "prekrojila" u pet do sedam županija. Središta županija postali bi Pula, Zagreb, Rijeka, Split, Zadar, Osijek i Varaždin. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU 5. VELJAČE