Uzročnik masovnog sušenja lišća i grana maslina na Vodnjanštini nije fitopatogena bakterija Xylella fastidiosa, pokazala je analiza Zavoda za zaštitu bilja iz Zagreba. Ta je bakterija prošle i pretprošle godine uništila na milijune stabala na jugu Italije, pa je lako shvatljiv strah lokalnih maslinara na sve češće slučajeva sušenja stabala, zbog čega su promptno reagirali i iz vodnjanske udruge Agroturist i pozvali stručnjake Zavoda.
Svi istarski uzorci negativni na bakteriju
U ponedjeljak su na sedam lokacija u Vodnjanu, Fažani, Galižani i Peroju dr. Mario Bjeliš i dr. Dario Ivić iz Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, te u društvu lokalnih agronoma prikupili 16 uzoraka.
- Svih 16 uzoraka pokazalo se negativnim na bakteriju Xylella fastidiosa, a što je pravi uzrok sušenja vidjet će se daljnjim analizama, rekao je Franko Raguž, voditelj stručne službe Agrotruista koji nam je dojavio rezultate. Zavod je, kaže Raguž, praćenje ove bakterije počeo obavljati još lani. Prije nego smo doznali rezultate analize, razgovarali smo s brojnim stručnjacima i poljoprivrednicima i svi su redom izbjegavali predviđati koji je uzrok sušenju ulika. No, svaki je od njih razgovor završio uzrečicom: "Samo da nije Xylella". Fitopatogena bakterija, od koje svi strahuju jer protiv nje nema lijeka, na jugu je Italije desetkovala velike nasade. Nije ni tamo stigla preko noći, sušenje grana primjećivalo se i ranije, ali vrhunac se dogodio lani - stručnjaci kažu da je do toga došlo i zato jer se nije reagiralo na vrijeme. Bakteriju nije moguće suzbiti ikakvim preparatima, ali se određenim mjerama, poput karantene, može spriječiti njeno širenje.
Fitopatogene gljivice koje izazivaju sušenje
Biljke domaćini, jer bolest se ne "hvata" samo na maslinu, mogu biti zaražene i bez vidljivih simptoma. Na maslinama pak dolazi do promjene boje i otpadanja lišća, do venuća i sušenja mladica, propadanje grana i pojave vršne nekroze, opisali su u knjizi o toj bolesti objavljenoj lani Bjeliš, Ivić i Ivana Križman. No, upozoravaju nas domaći agronomi, takvi se simptomi mogu pripisati i nekim drugim uzročnicima. Prije svega raznim gljivama, od kojih neke začepe provodni sustav i "uguše" stablo.
Na Vodnjaštini smo obišli nekoliko maslinika u kojem se suše grane, čega nisu pošteđene ni mlade ni stoljetne ulike, niti to ovisi o sortama. Kako čujemo, osušena lišća i grane mogu se vidjeti i u Šišanu i na Vrhu na sjeveru Istre. Za razliku od talijanskog slučaja, kaže nam Ivica Lađarević iz Fažane, jedan od agronoma koji je sudjelovao u prikupljanju uzoraka, je to što ovdje najčešće bude osušeno jedno ili dva stabla, dok ostatak maslinika djeluje zdravo, dok su u Italiji stradavali cijeli maslinici ili kompletni dijelovi velikih nasada.
- Za sada nema panike. Vjerojatno se radi o fitopatogenim gljivicama koje izazivaju sušenje. Bilo je toga i prije, i iskusni maslinari znaju kako se zaštiti od toga, rekao nam je Raguž. (Zvjezdan STRAHINJA)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU