Za strateške investitore procedura najduže 5 mjeseci

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Za ulaganje u turizmu vrijedno 200 milijuna eura investitor u Hrvatskoj trenutno mora odraditi sedam administrativnih prepreka, za što mu trebaju dvije godine. Kad na snagu stupi Zakon o strateškim investicijskim programima, procedura se skraćuje na četiri nužna administrativna koraka, a sve traje najduže pet mjeseci.

Tim primjerom, za koji kažu da je stvaran, ali ne otkrivaju o kojem je investitoru riječ, u Vladi pokušavaju objasniti promjene što će ih donijeti novi zakon koji je Vlada jučer uputila u saborsku proceduru. Drugi je primjer ulaganja u tvornicu ravnog stakla, investicija vrijedna 150 milijuna eura, gdje se administrativni preduvjeti za početak rada skraćuju s dvije godine na najviše devet mjeseci.

Prema zakonskom prijedlogu, kriterij za to da neki projekt postane strateški je ulaganje od najmanje 150 milijuna kuna, za projekte koji će se sufinancirati iz EU-fondova najmanje 75 milijuna kuna, za projekte na potpomognutim područjima s ukupnim troškovima ulaganja od najmanje 20 milijuna kuna. Preduvjet je da je projekt usklađen s prostornim planovima. Odluku o tome je li nešto strateški projekt donosi Vlada na prijedlog svog povjerenstva.

Premijer Zoran Milanović kazao je da se zakonom utvrđuje lanac odgovornosti za provedbu investicijskih projekata. Potpredsjednik Branko Grčić ocijenio je zakon "revolucionarnim", ali je premijer kazao da bi ga se prije moglo nazvati "korakom naprijed".

- Državne institucije imaju rok od 15 dana da se očituju, on se može produžiti za dodatnih 15 dana. Ako te rokove ne poštuju, državna će tijela biti za svaki dan prekoračenja kažnjena s pet tisuća kuna, kazao je Grčić re najavio i da će uskoro biti predstavljen katalog s 40 velikih projekata države.

Nevladine udruge nezadovoljne

Takvim pogodovanjem investitorima nisu zadovoljni u nevladinim udrugama koje imaju niz primjedbi na zakon, pa tako GONG, Zelena akcija, Transparency International i Pravo na grad upozoravaju da ne postoji strategija na osnovi koje bi se moglo procijeniti jesu li potencijalni projekti u skladu s razvojnim ciljevima zemlje.

Zamjeraju Vladi i da nije jasno definirala članove povjerenstva koje će odlučivati o tome je li neki projekt strateški, čime se otvara mogućnost za prevagu partikularnih nad javnim interesima, što predstavlja veliki korupcijski rizik. (J. MARIĆ/NL)


Podijeli: Facebook Twiter