Samo dva tjedna prije kraja godine Vlada je ponovno u proracunu morala preraspodijeliti novac da bi mogla isplatiti svoje obveze, mirovine, place i porodiljne naknade. Na zatvorenom dijelu posljednje sjednice u studenome Vlada je, kako su objavile Narodne novine, preraspodijelila gotovo milijardu i pol kuna.
Mjesec dana prije toga u listopadu su prenamijenjene 1,3 milijarde kuna, pa je tako država nakon rebalansa u dva posljednja mjeseca morala sa stavke na stavku prebacivati ukupno 2,8 milijardi kuna.
Prošli put najvece promjene bile su povecanje izdataka za place u državnoj upravi i javnom sektoru za 250 milijuna kuna, a nova je preraspodjela dobrim dijelom odradena zbog isplate mirovina i porodiljnih naknada te ponovno placa, i to uglavnom u srednjim školama i na sveucilištima.
Tako su za mirovine sredstva povecana za 380 milijuna kuna, a ponovno se i za place, ponajprije srednjoškolskih i sveucilišnih profesora, moralo pronaci 250 milijuna kuna. Država je u samo dva mjeseca povecala izdatke za place u javnom sektoru i državnoj upravi za oko pola milijarde kuna, što je dvostruko više nego što su te službe izgubile na kriznom porezu, upravo toliko koliko je država prikupila iz placa i mirovina gradana koji ne rade za nju.
Kako se bliži kraj godine, pokazuje se da su državu mirovine i place koštale oko 900 milijuna kuna više od plana koji je sama napravila krajem srpnja te da još uvijek ne drži pod kontrolom te izdatke.
U tom prebacivanju novca stradali su na prvom mjestu oni koji pune državni proracun i Vlada je u potpunosti srezala poticaje za stambenu štednju. U ovoj godini umjesto planiranih 210 milijuna kuna za poticanje stambene štednje država nece izdvojiti niti kunu. U Ministarstvu financija uvjeravaju da ce taj novac biti uplacen na racune štediša, ali je uplata prebacena na pocetak sljedece godine.
Uz to, oko 130 milijuna kuna manje od planiranog potrošit ce se na otplatu kamata za kredite, što ce država vjerojatno uplatiti u sljedecoj godini. U proracunu su takoder, radi podmirenja placa i mirovina, u potpunosti srezana i sredstva za poticanje mirovinske štednje u dobrovoljnim fondovima, pa ce gradani ostati i bez 65 milijuna kuna tih subvencija.
Oko sto milijuna kuna država ce uštedjeti i na novcu koji je trebala proslijediti lokalnim zajednicama radi financiranja decentraliziranih funkcija, kao što su primjerice zdravstvo i školstvo. U prikupljanju novca za place i mirovine nije se štedjelo nikoga pa je tako država za 40 posto, odnosno za 13 milijuna kuna srezala sredstva za projekte ranog otkrivanja zlocudnih bolesti.
Manje je novca i za didakticku opremu u osnovnim školama kao i za gradnju škola i školskih dvorana. No, osjecka je rukometna dvorana dobila cak 56 milijuna kuna. Za mirovine se morao pronaci novac, a u Ministarstvu financija pojasnili su nam da je razlog za to rujanska indeksacija mirovina, odnosno uskladivanje s troškovima života.
No, dijelom su troškovi veci i zbog povecanja broja umirovljenika jer je kriza dio ljudi koji su ostali bez posla otjerala u prijevremenu ili invalidsku mirovinu. Prema podacima HZMO-a, od srpnja je broj braniteljskih mirovna povecan za oko dvije tisuce, a broj mirovna pripadnika HVO-a iz BiH za petstotinjak. U odnosu na listopad 2008. godine broj umirovljenika porastao je za 36 tisuca, dok je primjerice u 2008. godini broj umirovljenika rastao za 26 tisuca, što sugerira da se ljudi u krizi sklanjaju u kakvu takvu sigurnosti umirovljenja.
No, iako se broj umirovljenih saborskih zastupnika i clanova Vlade nije povecao u odnosu na srpanj, Vlada je za isplatu njihovih mirovina sredstva morala povecati za 2,7 milijuna kuna, sa sadašnjih 61,5 milijuna kuna. Sadašnji su pak zastupnici dobili milijun kuna više za službena putovanja nego što je bilo planirano.
Prebacivanje novca moralo se dogoditi i zbog porodiljnih naknada i opreme za novorodeno dijete, za što je država sredstva povecala za deset posto, odnosno za 105 milijuna kuna.
Profitirali su u rošadi proracunskih kuna srednjoškolski i sveucilišni profesori. Vlada je, unatoc proklamiranoj štednji na placama u javnom sektoru i državnoj upravi, povecala izdatke za njihove place za oko 220 milijuna kuna. Tako su srednjoškolski profesori za place dobili dodatnih 169 milijuna kuna, što je gotovo deset posto, a sveucilišni profesori 51 milijun kuna.