Primarni je cilj mirovnog rada transformacija mehanizama vlasti koji dovode do ratnih sukoba te izgradnja prave demokracije s gradanima koji kriticki misle i aktivno sudjeluju u vlasti. Procesi pomirenja traže odredene kompromise, kao i komunikaciju sa svim društvenim skupinama, narocito onima s kojima, po uvriježenom sudu, nije moguce razgovarati. To su samo neke od teza usvojenih na medunarodnom mirovnom skupu što je u utorak završio u Grožnjanu, okupivši u pet dana više od 60 aktivista, novinara, predavaca, znanstvenika i medunarodnih strucnjaka koji su analizirali procese pomirenja nakon ratova 90-ih na prostorima bivše Jugoslavije. Sudionici su se složili da, umjesto na etnickim, sigurnost pojedinca u društvu mora pocivati na etickim temeljima.
Pokazalo se i da izgradnja mira ima širi kontekst od djelovanja mirovnih aktivista s obzirom na to da su masovniji kanali poput kulture i gospodarstva odigrali važnu ulogu u normalizaciji odnosa na podrucju ex Jugoslavije. U tom je smislu narocito korisno bilo gostovanje Novosadanina Rajka Božica iz organizacije festivala Exit te popularnog mladog repera Frenkieja, svojedobno suradnika Ede Maajke. Radionica o ulozi ratnih veterana u izgradnji mira, koju je vodio psihoterapeut Vladan Beara iz novosadskog Centra za ratnu traumu, potvrdila je radnu tezu da upravo veterani, koji najintenzivnije osjecaju besmisao rata, imaju veliki potencijal za mirovni rad i sprecavanje buducih sukoba. Posljednji dan skupa obilježili su glumac Igor Galo, potpredsjednik Skupštine Vojvodine Branimir Mitrovic te novinarka makedonske nacionalne televizije Tanja Bitoljanu. Zapažena su predavanja Davida Bloomfielda i Briana Philipsa, mirovnih eksperata s medunarodnim renomeom, kao i izlaganje slovenske znanstvenice i feministice Vlaste Jalušic, u kojem se dotakla svojih iskustava mirovnog rada u Ruandi.
Skup, drugi po redu, organizirala je grožnjanska udruga Miramida, koju vode supružnici Goran Božicevic i Ana Bitoljanu, uz suradnju srodnih organizacija iz BiH i Srbije. Prema Božicevicevim rijecima, namjera je da se grožnjanski dani mira više otvore gradanima, kojih je ove godine sudjelovalo tek desetak.