Na crkvici sv. Ane postavljena je replika ploče iz 1. ili 2. stoljeća na kojoj se prvi put spominje naziv Buzet. Svečano su je otkrili su gradonačelnik Siniša Žulić i predsjednik Mjesnog odbora Buzet Mauro Merlić, u sklopu tradicionalne fešte sv. Ane, srpanjske manifestacije pokrenute prije šest godina upravo radi prikupljanja sredstava za obnovu ovog sakralnog zdanja u gradskom vlasništvu.
Natpisnu ploču prvi puta spominje još 1689. godine Giovanni Batistta Francol i navodi da je pronađena pokraj crkvice sv. Tome na Goričici, koja je kasnije posvećena sv. Ani. Ploča se danas čuva u Arheološkom muzeju u Puli.
Radi se o zavjetnom natpisu iz rimskog razdoblja, votivnoj ari s uklesanim tekstom na latinskom koji u prijevodu glasi: "(Božici) Salus Augustejskoj, za sigurnost Pikventinaca, Lucije Ventinarije Lukumo, dometnuvši junicu, zavjet (je) ispunio veselo (i) radosno".
- Spomen je to zavjeta koji je učinio Lucije Ventinarije Lukumo augustejskoj božici zaštitnici zdravlja jer je zajednicu Pikventinaca, kojoj je vjerojatno bio na čelu, očuvala od neke opasnosti, bolesti ili slično, moguće kuge. Iz antičkih kronika poznato je da je Istrom harala kuga oko 192. godine nove ere, rekao je kustos buzetskog Zavičajnog muzeja Saša Nikolić na svečanosti otkrivanja replike.
Posebno je važno, istaknuo je Nikolić, da se u tekstu natpisne ploče spominju i Pikventini, peregrinska zajednica, odnosno lokalno pleme, koje je obitavalo podno buzetskog brijega i koje je nastavilo život i u vrijeme rimske vladavine, kontrolirajući brdske pašnjake i šumska prostranstva Ćićarije i obronaka rijeke Mirne. Zajednica Pikventina žrtvovala je upravo junicu jer je stočarstvo bilo temelj gospodarske djelatnosti na buzetskom području u rimsko vrijeme.
Fešta sv. Ane ove je godine, u svom šestom izdanju, promijenila koncepciju. Umjesto na Trgu Goričica, održana je na vidikovcu Stijene, a njome je ujedno obilježen i dan Mjesnog odbora Buzet. (G. ČALIĆ ŠVERKO)