U tehnološku nadgradnju za još sigurniji rad nuklearke Krško godišnje se u prosjeku investira 30-ak milijuna eura, izjavio je u razgovoru za mariborski dnevni list Vecer direktor nuklearke Stane Rožman. "Najnoviji dogadaji u Japanu pokazuju da su ta ulaganja pravi potezi. Barem dvije od naših zadnjih investicija smanjuju rizike koji bi mogli izazvati prirodne nesrece vecih dimenzija", rekao je Rožman.
Rijec je o planiranom pocetku rada dodatnog, treceg dizelskog generatora za pumpe koje osiguravaju hladenje reaktora. Njime ce se dodatno smanjiti rizik pregrijavanja reaktora u slucaju raspada elektricne mreže, kako se to dogodilo u Japanu, tvrdi Rožman. Što se tice utjecaja koje ce nesreca u japanskim reaktorima imati na razvoj energetike u svijetu, Rožman je ocijenio da ce se pooštriti sigurnosni standardi i jedinstvena metodologija procjene rizika.
"Analize ce dati jedinstvene preporuke za sve. Pozornost strucne javnosti najviše je okrenuta prema analizi regulatora za nuklearnu energiju u SAD-u", rekao je Rožman.
"S druge strane, i Europske ustanove trenutno pripremaju jedinstvenu metodologiju za procjenu sigurnosti i rizika i koliko se može ocijeniti ta ce mjerila biti obvezna za sve" , rekao je u vezi tzv. stresnih testova koji su predloženi u EU-u za sve europske nuklearke nakon oštecenja u japanskim reaktorima izazvanih potresom i tsunamijem.
Direktor nuklearke Krško upozorava da se nuklearni reaktori u Europi u razlicitim državama razlikuju u tehnologiji kao i predvidenim sigurnosnim standardima i zakonskim okvirima. Zato bi sve te specificnosti trebalo uvažiti i pri donošenju novih standarda jer se samo tako može dati doprinos struci i povecanju sigurnosti.
Novi standardi sigurnosti i testovi za nuklearne reaktore trebali bi dati konkretan rezultat, a izbjeci da se njima samo zadovolje "politicka stajališta", smatra Rožman. Iako ce japanski dogadaji možda utjecati na usporavanje gradnje novih nuklearnih reaktora, Rožman je uvjeren da se "bez nuklearne energije ne može".
Slovenija, po njegovu mišljenju, mora odluciti koliko ambicioznu energetsku politiku, ukljucujuci i nuklearnu, želi provoditi. Da li, kako je rekao, želi zaradivati na izvozu elektricne energije ili proizvoditi samo onoliko koliko treba ili cak ovisiti o uvozu struje. Odustajanje Slovenije od novih energetskih projekata, istice Rožman, bila bi slaba odluka s obzirom na njen geostrateški položaj "izmedu istoka i zapada" jer izvozom energije može mnogo zaraditi.