Već četvrti dan po imenovanju novi je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa sa suradnicima posjetio Općinu Raša i sastao se s načelnicom Glorijom Paliskom Bolterstein. Tema susreta bila je naravno Luka Bršica, jedna od pet luka kvarnerskog lučkog sustava kojim upravlja Lučka uprava Rijeka, te investicija koja će se nakon niza godina čekanja konačno dogoditi na tom prostoru. Svojevrsno "ružno pače" tog lučkog sustava investicijom vrijednom gotovo sedam milijuna eura definitivno će se pretvoriti u "labuda" te nakon više desetljeća čekanja dobiti priliku razviti poslovne potencijale koji sve to vrijeme stoje neiskorišteni.
Zub vremena polako je činio svoje
Utovarna luka za ugljen u Raškom kanalu izgrađena je još u 19. stoljeću, a po završetku drugog svjetskog rata proširena je terminalom za drvo i stoku. Zbog razvoja teretnog prometa od 1948. do 1951. godine izgrađena je željeznička pruga koja je povezala lučko područje s Lupoglavom, a 1979. godine pruga je produžena oko tri kilometra do Bršice. Luka i pruga koristile su se za izvoz raškog ugljena 1950.-ih i 1960.-ih godina, a kad je zatvaranjem rudnika za tim nestalo potrebe Bršica se specijalizirala za prekrcaj i skladištenje drva, te prihvat i otpremu žive stoke. Terminal za rezanu drvnu građu godišnjeg kapaciteta 250 tisuća tona izgrađen je 1979. godine, a tri godine kasnije izgrađen je i terminal s odgovarajućim kapacitetima za prihvat i otpremu stoke. Terminal ima dva posebna veza za brodove i natkrivene staje kapaciteta tisuću grla krupne stoke. Međutim u novije doba vrijeme kao da je pomalo stalo za Bršicu, zub vremena polako je činio svoje, a u Rijeci dugo vremena nije bilo čini se ni ideje ni namjere kako tu priču nastaviti. U Istarskoj županiji smo, podsjeća na to predstavnik županije u Upravnom vijeću Lučke uprave Rijeka Valter Poropat, bili prilično nezadovoljni tretmanom luke Bršica. Zbog toga je tadašnje županijsko Poglavarstvo, u vrijeme dok je to tijelo još postojalo, donijelo odluku da se, ukoliko Luka Rijeka ne pokaže namjeru ulaganja i razvoja u Bršicu, zatraži da ta luka umjesto državnog dobije županijski značaj, odnosno da Županija preuzme skrb o njezinoj budućnosti i razvoju potencijala. Međutim do toga nije došlo, kaže Poropat, te dodaje kako se umjesto toga, na inicijativu iz Istre, prije dvije godine počelo ozbiljnije razmišljati o europskim fondovima kao izvoru iz kojeg bi se mogla osigurati sredstva neophodna za uređenje luke i prometne infrastrukture. (Milan PAVLOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU