Poljoprivredna proizvodnja djelatnost je koja ce najvjerojatnije ipak uciniti prvi korak prema ostvarenju Ekoindustrijskog parka Raša (EIPR) umjesto da to bude uredenje luckog operativnog i industrijskog podrucja izmedu Štalija i Bršice, kako to predvida strategija razvoja ovog projekta.
Zakljucak proizlazi iz našeg razgovora s nacelnikom Josipom Knapicem, koji je supotpisnik strategije zajedno s Jurjem Božicevicem i Marijanom Andrašcem iz zagrebacke tvrtke Elitech.
Plastenici grijani strujom iz palminog ulja
- Opcina je primila niz upita za zakup poljoprivrednog zemljišta u dolini Raše. Doduše, samo je poljska tvrtka Daar dala konkretnu ponudu za uzgoj borovnica. Medu interesentima ima onih koji bi zasadili konoplju, proizvodili stocnu hranu i tovili stoku, goveda i svinje.
S druge strane, projekt Luke Rijeka za proširenje lucke djelatnosti donekle izlazi iz okvira koji su u tu svrhu predvideni PPU-om, a predvida i uklanjanje brda izmedu Bršice i Štalija. Prvo možemo riješiti izmjenama i dopunama PPU-a, ali drugo bi bilo pretjerano zadiranje u prostor i oko toga cemo se morati dogovoriti, kaže nacelnik Knapic.
Poljoprivredi je projektom namijenjena i zemlja izmedu bivše termoelektrane Vlaška i Mosta Raše. Tu bi se nalazili staklenici grijani energijom iz Vlaške koja bi trebala biti preuredena u postrojenje za proizvodnju biodizela i njime pokretanu elektranu.
Za sirovinu je predvideno palmino ulje koje ce tanker dovoziti do Bršice, da bi se zatim oko 2,5 kilometra dugim cjevovodom transportiralo do Vlaške.
No, Knapic kaže da je moguca i druga namjena derutne zgrade koja ce biti sanirana. Njoj vrlo slicnim, ali neupotrebljivim zgradama bivše separacije ugljena na Štalijama namijenjeno je rušenje da bi se proširio operativni plato skladišta.
Mudro s resursima i okolišem
Što, kako i kada ce biti realizirano, trenutno je teško reci. Opcini predstoji izrada programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem da bi mogla dati konkretne informacije na prispjele upite, a zatim i osnivanje poduzeca za gospodarenje prostorom koje ce projekt voditi.
Ekoindustrijski park bio je logican oblik promišljenog planiranja prostora koji pocinje na kraju Raše i zatim se racva do Bršice južno i izvora Rakonek sjeverno s obzirom na resurse kojima tih 200-tinjak hektara obiluje i istovremenu potrebu za održivim razvojem opcine.
Takvo podrucje opcenito se definira kao zajednica proizvodnih i uslužnih djelatnosti koje se isticu suradnjom i naglašenom skrbi o okolišu i sirovinama, ukljucujuci energiju, vodu i materijale. U svijetu se organiziraju posljednjih 20-ak godina, katkada i kao potpuno nova, greenfiled investicija.
Raša je tu u prednosti zbog luke Bršica, željeznicom povezane sa srednjom Europom, Vlaške kojoj od infrastrukture nedostaje samo asfaltirana prometnica te plinovod koji u blizini prolazi preko Raške drage. Od prirodnih sirovina, pored velikih površina kvalitetne zemlje u dolini i kamena pogodnog za eksploataciju na obroncima okolnih brda, tu je i obilje rudnickih voda.
Pokretac ideje o parku bio je pokojni labinski vijecnik Lucian Frankovic koji je 2005. godine Opcinu doveo u kontakt s Elitechom, tvrtkom koja je za potrebe HEP-a promišljala razvoj Labinštine kao osnovicu za ekorentu u slucaju gradnje zamjenske termoelektrane za Plomin 1.
Na prijedlog župana Ivana Jakovcica 2006. godine osnovana je radna skupina za strateški razvoj luckog podrucja u koju su ušli Opcina, Elitech, Županija, Luka Rijeka i Lucka uprava Rijeka. Radna skupina se od 2007. do 2010. sastajala tri do cetiri puta godišnje. Kao osnova za rad poslužila joj je studija Energetska dolina Raše i Luckog podrucja Raša temeljena na proizvodnji biogoriva koju je izradio Brodarski institut u Zagrebu. U meduvremenu joj se pridružio Forum za društveno odgovorno djelovanje u cijem radu sudjeluju Holcim, ITV, Luka Rijeka i HEP.
Strategija razvoja ekoindustrijskog parka raškim vijecnicima je predstavljena pocetkom prosinca 2010. Prije toga o njemu su se pozitivno izjasnili Hrvatski institut za tehnologiju, HGK Županijska komora Pula i Ministarstvo gospodarstva.