U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, jučer su u Banskim dvorima potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava EU-a bolnicama u Hrvatskoj za poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama. Na natječaju, otvorenom u srpnju prošle godine u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., i pulskoj je Općoj bolnici odobreno 38.461.617 bespovratnih kuna, što je 99,9 posto vrijednosti njihova projekta!
Svojim potpisima na ugovoru jučer su to "zapečatili" ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac; ministar zdravstva Milan Kujundžić; ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a Tomislav Petric te ravnateljica pulske bolnice doc. dr. sc. Irena Hrstić.
Odobreno 99,9 posto iznosa
Ugovori su potpisani s ravnateljima 12 hrvatskih bolnica koje su se prijavile na natječaj i ukupno im je odobreno 574.898.608 bespovratnih kuna, od ukupno 725,480 milijuna s koliko raspolaže ovaj program, otvoren sve do konca 2020. godine. Novac je namijenjen jačanju dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija, što podrazumijeva infrastrukturne zahvate, nabavu medicinske opreme i administrativne troškove u provedbi projekta. Uz dr. Hrstić, ugovore su u Vladi potpisali ravnatelji bolnica hrvatskih veterana i općih bolnica u Vukovaru i Zaboku, općih bolnica u Virovitici, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Zadru, Kliničke bolnice Sveti Duh te KBC-ova Sestre milosrdnice, Zagreb i Rijeka.
- Naš projektni prijedlog predviđa ulaganje u iznosu od 38.490.023, a odobreno nam je 38.461.617 kuna. Dakle, samo 28.400 kuna manje od traženog! Kompletnu medicinsku i nemedicinsku opremu za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije u novoj pulskoj bolnici financirat ćemo iz EU-fondova, naglasila je ravnateljica pulske bolnice dr. Irena Hrstić, s kojom smo telefonski razgovarali nakon svečanosti u Vladi.
Kaže da su pregovori u Ministarstvu zdravstva, s ciljem ulaska u kategoriju "prihvatljivih ponuditelja", trajali kroz 2015. i 2016. godinu, da bi u lipnju prošle godine počela priprema dokumentacije, izrađen je projektni prijedlog i u rujnu predan na natječaj. Rezultat je to timskog rada pulske bolnice i lokalne samouprave, naglašava dr. Hrstić, uz koju su u pripremi projekta sudjelovali Ivica Fedel, Vladimir Barbić, Višnja Pauletić i Bernardina Trento iz Opće bolnice; Maša Mihelić i Patrizia Bosich iz Istarske županije, te Kristina Fedel Timovski iz Grada Pule.
U siječnju ove godine projekt je uspješno prošao evaluaciju u Ministarstvu regionalnog razvoja te SAFU-u. Rok za kompletno povlačenje sredstava je 27 mjeseci, tijekom kojeg razdoblja pulska bolnica treba nabaviti i ugraditi novu opremu te dnevnu bolnicu i dnevnu kirurgiju staviti u funkciju. U roku od pet godina moraju dosegnuti zadan cilj, a to je smanjenje hospitalizacija za 10 posto. U brojkama: sa sadašnjih 19.947 hospitalizacija godišnje spustiti se na 17. i to do 2023. godine.
Svi sadržaji pod istim krovom
- Među ciljevima Nacionalnog plana razvoja bolnica je i povećanje broja pacijenata i broja usluga u dnevnim bolnicama za 10 - 40 posto. Izgradnjom i opremanjem dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije osigurat ćemo kvalitetniju uslugu i učinkovitiji rad, uz smanjen rizik od neželjenih događaja. Opća bolnica u Puli do sada je bila isključivo ustanova za pružanje akutne zdravstvene skrbi, a Nacionalnim planom svrstana je u županijsku bolnicu regionalnog značaja. Realizacijom ovog projekta očekuje se bolja protočnost pacijenata i efikasnija obrada, objedinjavanjem više dijagnostičkih postupaka u jednom danu. Time se skraćuje vrijeme od početka tegoba do postavljanja dijagnoza, smanjuju se liste čekanja, broj dana bolničkog liječenja i stopa bolovanja, kaže dr. Hrstić.
Ističe da će se spajanjem objedinjenog hitnog prijema sa zgradom u kojoj se nalaze operacijske sale i odjel za intenzivno liječenje podići kvaliteta zdravstvene skrbi, osobito za životno ugrožene, te povećati efikasnost funkcioniranja i organizacije bolnice.
- Postelje dnevne bolnice, njih 107, trenutno su podijeljene na odjele interne medicine, infektologije, neurologije, psihijatrije, pedijatrije, kirurgije, urologije, otorinolaringologije, oftalmologije, ginekologije i anesteziologije. Dio medicinske opreme koju sada koristimo starijeg je datuma proizvodnje, nije prikladna za suvremene dijagnostičke metode zbog čega dio pacijenata odlazi na obradu u udaljenije bolnice u Rijeci i Zagrebu, posljedično povećavajući troškove prijevoza i broj dana bolovanja.
Duga hospitalizacija je ne samo najskuplja, već često i nepotrebna za optimalno liječenje pacijenata u bolnicama, kaže dr. Hrstić. Uz zahvalu svim članovima tima koji su svoju energiju i znanje uložili u ovaj projekt, završava riječima da je pred njima još puno, puno posla, "ali to će biti slatka faza provedbe". (Duška PALIBRK)