Pulski Eurobrod, firma koja je prije pet godina zapošljavala 112 radnika, nalazi se pred gašenjem. Osnovao ga je Tehnomont, a kasnije ga prodao radnicima te tvrtke. Bio je kooperant talijanskim brodogradilištima u Monfalconeu i Anconi. Zapošljavao je ljude u Uljaniku i Tehnomont-brodogradilištu Pula, a nedavno smo objavili da su u pulskoj tvornici cementa vrlo uspješno, efikasno i sigurno uklonili tamošnji izmjenjivac topline i svu pratecu opremu, tešku oko 100 tona.
Zašto za Eurobrod nema buducnosti? Direktor Boro Kragulj pojašnjava da su u prvom polugodištu 2011. stvorili gubitak u poslovanju od 650 tisuca kuna u Hrvatskoj i 90 tisuca eura u njihovoj tvrtki u Italiji, što daljnje poslovanje cini nemogucim te ocekuje da Eurobrod nece preživjeti 2011. godinu.
- Uljanik nam je ponudio nove ugovore pod uvjetom "uzmi ili ostavi", u kojima je znatno snizio cijenu rada kooperanata. Ugovori su stupili na snagu 2011. godine i to je uzrok negativnog poslovanja u Hrvatskoj. Gubici koje smo stvorili poslujuci u Italiji nagomilali su se na 910 tisuca eura u proteklih 12 godina, jer smo uporno gurali taj posao, iako nam nije donosio zaradu. Sada ce se taj gubitak prenijeti na tvrtku u Hrvatsku i dovesti do totalne nelikvidnosti Eurobroda, rekao je Kragulj.
Upitan što ce biti s radnicima odgovara da je u tvrtki ostalo 12 radnika, od kojih su cetiri na bolovanju.
- Ne bih li umanjio štetu nastalu negativnim poslovanjem Eurobroda, išao sam na smanjenje broja radnika, a pozajmicama sam rješavao otpremnine. U protekla tri mjeseca otpustio sam 30-ak radnika iz Istre, Zagreba i Dalmacije, a 10-ak radnika je prihvatilo posao kod ostalih kooperantskih tvrtki. Tražio sam da radnike zaposlim u 3. maju, ali tamo ne garantiraju placanje. S onima koji su prihvatili sporazumni raskid ugovora o radu dogovorio sam otpremnine od 10 do 50 tisuca kuna. Place za kolovoz cu isplatiti oko 15. rujna, zajedno s otpremninama, jer sam za to osigurao sredstva naplatom posla u Uljaniku. Tada cu isplatiti i place za srpanj radnicima koji su radili u Italiji, a place za kolovoz ce dobiti pocetkom listopada, kaže Kragulj.
- Ostat cu dužan otpremnine vecem dijelu radnika koji su radili u Italiji, jer za to nema novca. Vjerujem da ce radnici ta svoja prava potraživati od stecajnog upravitelja iz stecajne mase, u koju može uci još prihoda iz ranije napravljenog, a još nenaplacenog posla, zakljucuje Kragulj.
Prošlog tjedna su nam se javili radnici Eurobroda koji vele da im tvrtka nije platila povrat poreza na koji imaju pravo temeljem rada u inozemstvu. Pojašnjavaju da je direktor nekim radnicima ponudio da im taj dug vrati kroz 20 mjeseci, a pritom im je drasticno smanjio place s 5.000 na 3.000 kuna. Uz to, dok su radili u inozemstvu dio place bi tvrtka zadržavala kao otpremninu koju bi im isplatila prilikom umirovljenja ili raskida ugovora. (P. GREGOROVIC)