Vlada je u utorak donijela odluku o novom zaduženju izdavanjem državnih obveznica na domacem i stranom tržištu ukupne vrijednosti oko 13,4 milijarde kuna. Na domacem tržištu izdaju se dvije obveznice u iznosu od 1,5 milijardi kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 posto, te obveznica u kunskoj protuvrijednosti 650 milijuna eura za koju je kamatna stopa 6,5 posto.
Datum naplate tih obveznica je 15. srpnja ove godine, a dospijece nešto manje od 10 godina, odnosno datum iskupa je 5. ožujka 2020. Desetogodišnja euroobveznica u iznosu od 1,25 milijardi dolara izdat ce se na americkom tržištu uz kamatnu stopu 6,625 posto. S današnjim danom datirana je naplata te obveznice, a iskup 14. srpnja 2020. godine.
Novo zaduženje koristit ce se za financiranje tekucih obaveza proracuna i refinanciranje obveza koje dospijevaju u iducem razdoblju. Za premijerku Jadranku Kosor i Ivana Šukera, ministra financija, izdanje obveznica s obzirom na situaciju na svjetskom financijskom tržištu predstavlja "priznavanje upravljanju javnim financijama u Hrvatskoj".
Ukupne potrebe proracuna u ovoj godini su 28,8 milijardi kuna tako da se do kraja godine mogu ocekivati i nova zaduženja. Posudbama novca financirat ce se 8,6 milijardi kuna tekuceg deficita. Vlada tako još uvijek racuna da ce se deficit održati na planiranoj razini, iako se sve cešce, pa i iz redova HDZ-a, govori o rastu deficita za još pet milijardi kuna. Za refinanciranje starih obaveza državi je potrebno 20,2 milijardi kuna.
- Ovo jasno pokazuje, bez obzira što ce naici na kritike, da financijsko tržište vjeruje u politiku ove Vlade i vjeruje Hrvatskoj, porucio je Šuker sa sjednice Vlade, navodeci da su se mnoge zemlje trudile izdati obveznice, ali nisu uspjele. Uspjelo je to Španjolskoj, ali Šuker ne zna pod kojim uvjetima.
- Hrvatska dobiva financijsku stabilnost u sljedecih nekoliko mjeseci, a to podrazumijeva i makroekonomsku stabilnost. Na nama je da provedemo reforme koje ce promijeniti ove negativne trendove što se tice gospodarskog rasta, dodao je ministar financija, isticuci da bi se time utjecalo na rashodovnu stranu proracuna i smanjenje deficita.
Šuker je dodao i da se može govoriti o prevelikoj potrošnji, pa je kriticare pozvao da iznesu što bi to trebalo rezati u proracunu. Pa se i zapitao treba li primjerice smanjiti mirovine, place, socijalna davanja. Iz Šukerovih rijeci proizlazi da to nisu stavke na kojima bi trebalo rezati potrošnju.
Za zaduženje na americkom tržištu zna se od prošlog tjedna, a interesantno je da se Vlada sastala samo da bi raspravila to zaduživanje kao i dva na domacem tržištu. I to u trenutku kada ostaje bez HSLS-a kao koalicijskog partnera. Predstavnik SDSS-a, potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac u utorak je jedini sudjelovao u raspravi i podržao nova zaduženja.
- Ne bih bio za to kada ne bih vjerovao da ovime stvaramo uvjete za nastavak reformi, kazao je Uzelac, pritom apostrofirajuci potrebu aktiviranja potencijala i imovine koja je u vlasništvu države. Premijerka Kosor najavila je da ce se na iducoj sjednici Vlade predstaviti prijedlog novog modela upravljanja državnom imovinom.