Nasljeđivanje dijela mirovine od preminulog bračnog druga - koje je kao izglednu mogućnost najavio ministar rada Mirando Mrsić - za sada je samo predizborno obećanje. Naime, za uvođenje novih pravila u isplatu mirovina nema novca u državnom proračunu, a ni zakonske regulative kojom bi se omogućilo umirovljenicima da uz svoju mirovinu primaju još i dio mirovine koju je zaradio supružnik.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava napominju da je to mogućnost koja bi se ostvarila u mandatu sljedeće Vlade te podsjećaju kako slična rješenja imaju neke europske zemlje, koje su mnogo bogatije od Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, koja zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske, te drugim umirovljeničkim udrugama, podupire tu inicijativu, kaže da javnosti najprije treba razjasniti o kakvim se pravima radi, te da će na njih, nažalost, morati još pričekati.
"Ako govorimo o nasljeđivanju mirovina, onda radimo pravnu pogrešku, jer ono niti u jednom sustavu nije moguće. Treba znati kako se radi o produženoj isplati dijela mirovine preminulog supružnika", objašnjava Silvano Hrelja.
Kad se govori o nasljeđivanju mirovine, u pravnom smislu, onda se radi samo o dospjeloj, a neisplaćenoj mirovini, koju korisnik nije stigao podići. Novi institut produljenih mirovina mnogo je složenija i zahtjevnija pravna procedura koju tek treba zakonom razraditi.
"Riječ o produljenoj varijanti isplate mirovine preminulog supružnika, kakva je uobičajena u Italiji, Francuskoj ili Njemačkoj, ali ona nije jednaka za sve. Gledaju se socijalni kriteriji, kao i ukupna dužina radnog staža. Sve počiva na matematici, jer se ne dobiva točno polovica mirovine bračnog druga, kako se u nas sada govori. Dodatna mirovina po toj osnovi može biti deset ili dvadeset posto mirovine bračnog druga, ovisi koliko su dugo radili, te koliko su vremena već u mirovini", napominje Hrelja.
Primjerice, ako su tek otišli u mirovinu sa zajedničkim radnim stažem od sedamdeset godina - a jedan partner umre nakon godinu dana - onda je očito da su mnogo uplatili u mirovinski fond te kako bi partner koji je živ trebao to naslijediti i koristiti "malo jači" dio mirovine preminulog, te svoju mirovinu.
- Važni su vrijeme smrti, radni staž, bračni staž i socijalna slika. Treba napraviti precizna pravila kako bi se ta prava ostvarila. Ti izračuni i pravila nisu jednostavni, ali su ostvarivi, kaže predsjednik HSU-a uz napomenu kako za njegovu stranku to nije predizborni trik.(Dubravko GRAKALIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU