Više od stotinu novih timova hitne pomoći T1, u kojima uz medicinsku sestru sjedi i liječnik, bit će na raspolaganju pacijentima i unesrećenima diljem zemlje. Pojačanje hitne službe, predviđeno novom Mrežom hitne medicine, uglavnom se odnosi na ruralna područja udaljena od bolnica, pa će tako T1-timove dobiti Glina, Hrvatska Kostajnica, Drniš, Trilj, Slunj, Ozalj, Korenica...
Povećati dostupnost
Priobalje uglavnom ostaje na istome, no neka će mjesta, primjerice Crikvenica, dobiti dodatne timove. Pored postojećih pet T1 timova, Crikvenica će na raspolaganju imati još toliko T2 timova, gdje na teren idu samo medicinska sestra i vozač. U novoj mreži medicinski je tim za helikoptersku hitnu pomoć predviđen samo za Splitsko-dalmatinsku županiju, no to ne znači da će Primorsko-goranska županija ostati bez hitne helikopterske pomoći. Za ovu županiju medicinski tim i letjelicu osigurat će MORH, doznaje se u Primorsko-goranskoj županiji.
Ministarstvo zdravlja odlučilo se za reorganizaciju i povećanje postojeće mreže radi optimalne pokrivenosti svih dijelova Hrvatske, ističu u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu. Povećava se dostupnost i kvaliteta hitne medicinske skrbi, osobito u područjima desecima kilometara udaljenim od najbliže bolnice.
Tako će umjesto postojećih 595 T1-timova ubuduće raditi njih 699, dok je broj T2-timova bez liječnika smanjen sa 229 na 200. Ukupni je broj T1 i T2 timova povećan s postojećih 824 na 899.
Na pitanje koliko će se novih liječnika i medicinskih sestara zaposliti u hitnoj medicini, od nadležnih nismo dobili odgovor.
Da bi po uspostavi nove mreže, upotpunjene sa više od stotinu T1 timova moglo manjkati i do 50 doktora, upozorava predsjednica KoHOM-a, Ines Balint.
– Ne znam gdje će naći te liječnike. Hitna medicinska pomoć prva je stepenica mladima koji čekaju bolničke specijalizacije, i bojim se da će biti vrlo teško organizirati takvu mrežu – smatra Balint.
Što s financiranjem
Jedno od rješenja vidi u uvođenju paramedicinskog osoblja, medicinske sestre ili tehničara s visokom stručnom spremom koji su prošli sustavni intenzivni trening za pružanje hitne medicinske pomoći i transport pacijenta do bolnice. Takav se model primjenjuje u više europskih država.
- Dobro je da se ojača hitna pomoć u ruralnim krajevima. Pitanje je samo gdje će se pronaći kadar, i hoće li naš zdravstveni sustav izdržati financiranje tog kadra – zaključuje Balint. Iz nadležnih institucija nismo dobili odgovor na pitanje koliko će novih liječnika zaposliti i koliko će državu stajati pojačanje mreže hitne medicine.
- U tijeku je javna rasprava o nacrtu nove mreže i nismo u mogućnosti dati konkretne odgovore. U sljedećih trideset dana očekujemo konstruktivnu raspravu u koju će se, nadamo se, uključiti cjelokupna javnost, poručili su nam iz ureda ravnateljice HZHM-a, Maje Grba-Buljević.
Nova mreža telemedicine
Na javnoj raspravi je i nova mreža telemedicine, s ukupno 64 novih telemedicinskih centara. Među njima je 10 specijalističkih, 51 pristupnih i tri mobilna. U KBC-u Rijeka telemedicinom će se služiti na odjelima neurologije, neurokirugije, interne, radiologije, kao i na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. Usluge telemedicine bit će dostupne i na radiologiji Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, te u hitnoj službi na Krku, Rabu, Malom Lošinju, Cresu, u Crikvenici, Opatiji, Čabru, Delnicama i Vrbovskom. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ)