Prošlog tjedna predsjednik Sabora Josip Leko i ministar znanosti Vedran Mornar uručili su dobitnicima državne nagrade za znanost za 2014. godinu, najviša priznanja u toj domeni koja dodjeljuje hrvatski parlament. Dodijeljena je ukupno 31 nagrada - šest za životno djelo, 14 godišnjih, pet za popularizaciju i promidžbu znanosti, a nagrađeno je i šest znanstvenih novaka.
Pula kao europski fenomen
Među dobitnicima godišnje nagrade u području humanističkih znanosti je i povjesničarka Jasenka Gudelj koja je ovo priznanje zaslužila lani objavljenom knjigom "Europska renesansa antičke Pule", djelom koje, kako ističu recenzenti, pruža cjeloviti uvid u aktivnu recepciju biranih djela antičko-rimske arhitekture iz grada Pule tijekom renesansnog doba, što se kao proces iznimnih dometa pokazalo europskim fenomenom. U knjizi je autorica predočila svojstva renesansne Pule, njezinu drevnu urbanističku cjelinu uočavajući ulogu luke u formiranju grada s uporištem na razlaganju prirodnih odlika okružja, ali i njihova prikaza u djelima mnogih starih pisaca.
"Ta knjiga afirmira interdisciplinarnost pristupa, raznolikost znanstvenih instrumenata, akribiju, preciznost i oštrinu analize, ali i sposobnost kulturno-povijesnog sintetiziranja vlastitoga predmeta. Premda istinski znanstveni rad, knjiga docentice Jasenke Gudelj otvorena je i širokom krugu čitatelja koje zanima vlastita baština", ističe se u obrazloženju Odbora za dodjelu državnih nagrada za znanost.
Iznimna baština koja fascinira
Jasenka Gudelj doktorica je znanosti i viša znanstvena suradnica (ove godine promovirana je iz zvanja docenta, op. p.) na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Poviješću Pule, kako je kazala na predstavljanju ove knjige lanjskog prosinca u sklopu pulskog Sa(n)jam knjige u Istri, bavila se tijekom doktorskog studija u Veneciji. Istaknula je pritom da Pula ima iznimnu baštinu i da je to grad koji je oduvijek fascinira i nadahnjuje za nova istraživanja.
Osim pulskom poviješću Gudelj se u Istri posebno bavi(la) i ambijentima plemićke kulture te je 2003. magistrirala istraživanjem graditeljske ostavštine obitelji Scampicchio iz Labina. (G. P.)