U Ministarstvu financija danas su potpisani ugovori o zajmu za tri infrastrukturna projekta za gospodarenje otpadom koji su sufinancirani iz predpristupnih fondova EU-a. Radi se o sredstvima ukupne vrijednosti 23,18 milijuna eura iz zajma koji je Hrvatskoj po povoljnim uvjetima - rok otplate 20 godina, pocek pet godina i kamatna stopa ispod cetiri posto - odobrila Europska investicijska banka (EIB).
Taj je novac namijenjen za financiranje projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibeniku, Kaštijun u Istri i Marišcina pored Rijeke, cime Hrvatska nastavlja s uspostavom integriranog sustava gospodarenja otpadom koji treba biti dovršen do kraja 2018. godine.
Po rijecima ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy, projekti izgradnje centara za gospodarenje otpadom i sanacije ili zatvaranja odlagališta otpada sufinanciraju se iz EU fondova u cilju uskladivanja s Direktivom o odlaganju otpada. Centri ce postupno preuzimati otpad s odlagališta i primjenom odgovarajuce tehnologije osigurati postupno smanjenje udjela biorazgradivog komunalnog otpada na 35 posto ukupne kolicine takvog otpada proizvedenog 1997. godine.
Izgradnja cijelog sustava po procjenama ce stajati 3,2 milijarde eura, a kako 25 posto sredstava za EU projekte Hrvatska treba osigurati samostalno, u državnom proracunu ili proracunima lokalnih jedinica, Ministarstvo financija potpisalo je okvirni zajam u iznosu 200 milijuna eura za sve infrastrukturne projekte iz EU sredstava, iz cega ce se financirati i projekti Bikarac, Kaštijun i Marišcina.
Ministar financija Slavko Linic napomenuo je kako projekti koji uz pomoc EU-a poboljšavaju život stanovništva na lokalnoj razini šalju dobru poruku pred referendum o pristupanju Hrvatske EU-u da hrvatski gradani nakon ulaska u Uniju mogu racunati na daljnu pomoc u podizanju životnog standarda.
Slicno su govorili i predstavnici podrucnih i lokalnih vlasti pa je tako istarski župan Ivan Jakovcic ustvrdio da bi 10,3 milijuna eura, koliki je iznos zajma koji ce koristiti Istarska županija, njegovoj županiji bilo »gotovo nedostižno«, pa bez EU vjerojatno ne bi bilo ni centra u Kaštijunu.
Šibenski gradonacelnik Ante Županovic istaknuo je pak kako 1,5 milijuna eura koje Šibenik treba izdvojiti za centar Bikarac dosiže cak pet posto gradskog proracuna, što grad bez pomoci EU-a ne bi mogao financirati.
Ministrica Holy takoder je najavila donošenje novog Zakona o otpadu koji bi trebao predstavljati veliku razvojnu šansu za Hrvatsku u smislu razvijanja zelenih industrija, prvenstveno za primarnu selekciju otpada . U vezi najava da njezino Ministarstvo razmišlja o ukidanju otkupa PET ambalaže, Holy je rekla da se taj problem »nece lomiti preko koljena«, ali se stvari moraju promijeniti, pri cemu ce koristiti pristup »mrkve i batine«. (Hina)