Osim o mogucnosti da predstojeci predsjednicki izbori budu posljednji izravni izbori predsjednika Republike, u HDZ-u se, saznajemo, razmišlja i o zadržavanju postojeceg izbornog modela, ali uz odredene promjene. Konkretno, razmišlja se o tome da se pocevši od predsjednickih izbora 2015. broj potrebnih potpisa za pravovaljanu kandidaturu poveca s deset tisuca na 50 tisuca. U HDZ-u procjenjuju da bi u tome mogli postici dogovor s oporbom u parlamentu.
Clanica Glavnog odbora SDP-a i saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politicki sustav Ingrid Anticevic Marinovic kazala je da je njena stranka trenutno koncentrirana na predsjednicku kandidaturu Ive Josipovica. O ideji povecanja broja potrebnih potpisa za izbore 2015. godine kazala je "o tom potom, ali broj nije bitan, nego kandidati i njihova kvaliteta".
Politolog dr. Goran Cular sa zagrebackog Fakulteta politickih znanosti kazao je da je prvi efekt takve mjere taj da se neki kandidati ne mogu natjecati. Upozorio je da slicne stvari, odnosno prepreke za ulazak u polje natjecanja u nekim državama postoje kako za politicke stranke tako i za kandidate, a jedna od njih može biti i propisivanje polaganja novcanog depozita koji se vraca u slucaju osvajanja odredenog broja glasova. Po njemu, u Hrvatskoj velik broj kandidata za predsjednika Republike ne remeti natjecanje toliko koliko velik broj lista kod parlamentarnih izbora.