Minula je uskrsna trpeza obilovala janjetinom, ali uglavnom uvoznom, makedonskom, rumunjskom, pa i onom iz prekomorskih zemalja. U isto vrijeme uzgajivaci iz Istre ove sezone nisu imali kome prodati janjce koje ne misle zadržati za proširenje stada. Jedan je uzgajivac ovaca cak poklanjao janjce kako bi mogao dalje proizvoditi sir cija se proizvodnja znatno više isplati, doznajemo od Alfreda Jedrejcica, predsjednika Udruge uzgajivaca Istrijanka.
Cijena otkupa mesa lani je bila optimalnih 28 kuna žive vage, da bi se u sijecnju srozala na samo 17 kuna, cime se ne mogu pokriti niti troškovi uzgoja.
Da bi se zaštitio i unaprijedio uzgoj istarske ovce - pramenke, Agencija za ruralni razvoj (AZRRI) i Udruga uzgajivaca ovaca Istrijanka pokrenuli su županijski projekt trajne zaštite po uzoru na zaštitu istarskog goveda. Projekt obuhvaca zaštitu izvornosti finalnih proizvoda - sira, skute i mesa - što podrazumijeva i zaštitu izvornosti pasmine, nacina uzgoja ovaca kroz ispašu, a ne stajski uzgoj.
Nekoliko uzgajivaca krenulo je u izgradnju sirane u kojoj ce legalno prodavati proizvode sa svojeg obiteljskog gospodarstva. Takoder, na tržište ce se plasirati meso putem županijskog poduzeca. Za otprilike dva mjeseca u bivšoj Purisovoj klaonici zapocet ce s radom rasjecaona gdje ce se konfekcionirati meso istarskog goveda, ovaca i janjadi te meso divljaci.
"Proizvodi ce se plasirati u 50-ak ugostiteljskih objekata s kojima imamo ugovor", doznajemo od Gracijana Preklja, direktora AZRRI-a. Investicija je vrijedna 2,5 milijuna kuna, a financira se dijelom iz kredita, a dijelom iz županijskog proracuna. Na taj bi se nacin druge sezone plasirao barem dio janjetine istarskih proizvodaca.
Zbog zapostavljanja poljoprivrede, ali i križanja s uvoznim pasminama, istarska je pramenka gotovo nestala, pa je 1994. godine izbrojano tek 1.200 grla. Danas 35 uzgajivaca drži oko 2.200 grla istarske pramenke, a racuna se da u Istri ima ukupno 18.000 ovaca raznovrsnih pasmina, najviše u Agrolaguni koja ima križana grla. Najviše pramenke uzgaja se na podrucju opcine Svetvincenat i okolice te na obroncima Cicarije.
- Istarska je ovca s tipicnim crnim mrljama najbolje prilagodena podneblju, otporna na uobicajene bolesti, daje od 160 do 200 litara mlijeka u sedam mjeseci koliko se muze, što pogoduje proizvodnji sira kao primarnog proizvoda za tržište. Cijele su godine ovce na ispaši i zato je i sir kvalitetan, posebice majski, kada ovca jede slatke trave. Unatoc cijeni od 120 i 130 kuna za kilogram sira, prodalo bi ga se i puno više, doznajemo od Alfreda Jedrejcica.
Posjetili smo uzgajivace ovaca i proizvodace sira - mlade obitelji Bulic iz Jakacica kraj Gracišca te Macan iz Cipove štancije nedaleko od Juršica. Oba domacinstva planiraju proširiti stado, izgraditi novu siranu i povecati proizvodnju sira i skute. Od ovog se posla ne možete obogatiti, ali možete od njega živjeti, smatraju.
Da bi se moglo od toga živjeti, neophodno je imati 70 do 80 ovaca, a to znaci radni dan koji pocinje mužnjom ovaca u cetiri ili pet ujutro. Potrebno je imati i dvadesetak hektara pašnjaka i livada.
Za razliku od mesa, interes kupaca za kvalitetan istarski ovcji sir veci je od ponude, pa su uzgajivaci pronašli svoj interes u tome. Nešto se ipak i u poljoprivredi isplati raditi. Ono što je potrebno za unapredenje ove djelatnosti je siguran zakup pašnjaka i livada te uredeno tržište za plasman domacih kvalitetnih proizvoda.