Kriznim porezom država je u zadnjih šest mjeseci, prema izracunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ubrala vrijednost oko dvije tisuce stanova prosjecne velicine 60 cetvornih metara, ili više od 13 tisuca osobnih automobila niže srednje klase.
Iz jedne prosjecne place na krizni porez mjesecno odlazi oko 110 kuna, a za taj se iznos može kupiti 20 štruca kruha, odnosno 25 litara mlijeka, ili tri kilograma svježeg mesa. Kriznim poreznom država je destimulirala potrošnju gradana ili, kako to veli Ana Kneževic, predsjednica SSSH-a, krizni porez doveo je do još vece krize, a svrha mu je bila izlazak iz krize.
Od uvodenja kriznog poreza i više stope PDV-a u zemlji je bez posla ostalo gotovo 50 tisuca radnika, što znaci da je u državnu blagajnu uplaceno oko 150 milijuna kuna manje poreza na dohodak u razdoblju od konca ljeta prošle godine do danas. Istovremeno, mjesecno proracun na kriznom porezu zaradi oko 200 milijuna kuna. No, efekti tog poreza su upitni s obzirom na pojacana izdvajanja za naknade nezaposlenima.
U SSSH-u isticu i da 14 mjeseci zaredom pada maloprodaja. Pada i kupovna moc stanovništva, a Hrvatska je po kupovnoj moci pri kraju ljestvice zemalja u Europi. S prosjekom od 4,8 tisuca eura smjestila se na 27. poziciju. Prosjek kupovne moci za EU je 11.699 eura, što je 41 posto više nego u Hrvatskoj.
Samostalci se pridružuju zahtjevu Hrvatske udruge poslodavaca za ukidanjem kriznog poreza i smanjenjem stope PDV-a s 23 na 22 posto. Država ima nacin za poboljšanje punjenja proracuna, smatra Kneževic navodeci da procjene kazuju da se porezna evazija godišnje krece oko osam milijardi kuna.
"Uvodenjem reda u javne nabave, eliminiranjem korupcije i naplatom obveznih poreza od svih država bi godišnje zaradila najmanje 20 milijardi kuna", smatra Kneževic.