Istarski župan Valter Flego, pulski gradonačelnik Boris Miletić i porečko-pulski biskup mons. Dr. Dražen Kutleša potpisali su jučer pismo namjere o suradnji Županije, Grada i Biskupije u osnivanju ustanove za palijativnu skrb koja bi se u roku od godinu i pol trebala izgraditi na lokaciji pulske bolnice u Zagrebačkoj ulici. Izgradnja novog hospicija s 12 do 14 postelja na površini od tisuću kvadrata stajala bi oko tri milijuna kuna. Mons. Kutleša jučer je izjavio novinarima da Biskupija već nekoliko godina prikuplja sredstva za ovaj projekt iz raznih izvora - donacija, novca koji Crkva dobiva iz državnog proračuna, ali i preusmjeravanjem dijela sredstava u karitativne svrhe.
- Imamo određena sredstva koja smo prikupili, a koliko će točno biti potrebno, saznat ćemo kad bude gotov provedbeni projekt. Izgradnja bi stajala nekoliko milijuna kuna, o točnom iznosu ne bih htio govoriti jer ne znam. Biskupija bi u cijelosti trebala financirati taj projekt i onda treba vidjeti s Gradom i Županijom za druge stvari, funkcioniranje toga objekta, rekao je Kutleša.
Razvoj sustava
Ako pogledamo Njemačku i Austriju, koje su nam uzori, dodao je, vidimo da samo jedna biskupija ima 60.000 zaposlenih, većinom u socijali i školstvu, u SAD-u 240 sveučilišta i stotine bolnica.
- Naša je misija učiniti ono što je najpotrebnije. Ne želimo nikome biti konkurencija, da oduzimamo posao, ali jednostavno želimo pomoći tim ljudima, ne samo u ovome projektu, nego i u drugima, izjavio je mons. Kutleša.
Flego je kazao da se sustav palijativne skrbi u Istri razvija barem desetak godina.
- Palijativna skrb svake se godine nadograđuje i naš je model prepoznat i izvan Županije. Pismo namjere koje smo danas potpisali kruna je tog projekta: dobivamo novi objekt s 12 - 14 novih kreveta koji će, siguran sam, biti izgrađen u sljedećih godinu i pol, kako bi i tim stacionarnim dijelom poboljšali cijeli model. Posebno se zahvaljujem Biskupiji, na tome što smo zajedno s Gradom definirali prioritetni cilj, rekao je Flego. Na pitanje koja je uloga Županije u izgradnji hospicija veli da će Županija "uspostaviti pravo gradnje", te da će u opremanju hospicija sva tri potpisnika zajednički sudjelovati da bi hospicij, kako je rekao, profunkcionirao 1. siječnja 2017.
Boris Miletić je kazao da je Grad podržao projekt prije svega zbog potrebe samih građana, ne samo Pule, već i cijele Istarske županije.
- Mislim da je ovo dobar primjer istarskog zajedništva, želim se zahvaliti Porečko-pulskoj biskupiji i županu. Palijativnu skrb ovdje već provodimo, upravo suradnjom Grada i Županije i mislim da će ovo biti još jedan doprinos tome. S obzirom da je potrebno ishodovati dozvole i sutra financirati poslovanje jednog takvog objekta, normalno da će i tu Grad dati svoj obol, rekao je Miletić.
Dr. Julijana Franinović Marković, klinička voditeljica palijativne skrbi Istarske županije, podsjetila je da je sve počelo volontiranjem u Ligi protiv raka 2005. godine, a od 2011. postoji i profesionalni, mobilni palijativni tim koji djeluje u sklopu Djelatnosti za palijativnu skrb Istarskih domova zdravlja.
Volja i želja
- Hospicij ne može biti sam za sebe, on nije satelit, nego logičan slijed razvoja palijativne skrbi. Prema Strateškom planu razvoja palijativne skrbi Hrvatske, IŽ-u pripadaju 22 kreveta, od čega bi 12 do 14 bilo locirano u Puli, a ostali bi se razmjestili po stacionarima. Bila bi to zajednička mreža svih stacionarnih kapaciteta IŽ-a za palijativnu skrb. Četiri kreveta bila bi u pazinskom stacionaru, a za drugo ćemo vidjeti. Krevete nije teško naći, no problem su ljudi koji će pružati skrb, rekla je dr. Franinović Marković. Napomenula je da će budući hospicij biti i mjesto okupljanja volontera koji imaju veliku ulogu u, kako socijalnoj, tako i sociološkoj te duhovnoj skrbi.
- Biskupija je pokazala volju i želju da čuje potrebe ljudi s potrebom. Jako je vrijedno to što će financirati gradnju, a s druge strane je Županija koja već 10 godina daje sredstva, jedina u Hrvatskoj. U sveukupnom projektu sadašnje palijativne skrbi koja u Istri košta oko milijun kuna godišnje HZZO sudjeluje sa svega 20 posto, rekla je Franinović Marković. Na pitanje koliko je postelja potrebno, rekla je da to tek treba utvrditi te da od nečeg treba početi. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)